Haloperidol (Haldol)

Haloperidol, haldol

Kada se koristi?

Lek Haloperidol sadrži aktivni sastojak haloperidol, koji pripada grupi lekova poznatoj kao neuroleptici. Neuroleptici su lekovi koji poboljšavaju simptome u određenim bolestima i stanjima, u kojima postoji poremećaj misli, emocija i/ili ponašanja.

Kod odraslih se haloperidol koristi za lečenje:

  • šizofrenije (lečenje i prevencija ponovnog javljanja),
  • drugih psihičkih poremećaja (naročito paranoje),
  • manije i hipomanije,
  • psihičkih ili problema s ponašanjem kao što su: agresivnost, pojačana aktivnost i samopovredjivanje kod mentalno retardiranih pacijenata i pacijenata sa organskim oštećenjima mozga,
  • dodatno kratkotrajno lečenje umerene do teške psihičke uznemirenosti, uzbudjenja, nasilnog ili opasnog impulsivnog ponašanja,
  • upornog štucanja,
  • nemira i uznemirenosti kod starijih pacijenata, – Gilles de la Tourette-ovog sindroma i tikova.

Kod dece se haloperidol koristi za lečenje:

  • teških poremećaja ponašanja (posebno udruženih sa pojačanom aktivnošću i agresijom), – Gilles de la Tourette-ovog sindroma, – šizofrenije.

Doziranje?

Lek HALOPERIDOL uzimajte uvek tačno onako kako vam je to objasnio Vaš lekar. Ako niste sasvim sigurni, proverite sa svojim lekarom ili farmaceutom.

Odrasli

Šizofrenija, psihoze, manija i hipomanija, mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja, psihička uznemirenost, pojačana aktivnost, nasilno ponašanje, organsko oštećenje mozga

Početna doza:

  • kod umerenih oblika: 1,5 do 3 mg 2-3 puta dnevno;
  • kod teških oblika/pacijenti otporni na terapiju: 3,0 do 5mg 2-3 puta dnevno.

Ova početna doza se primenjuje i kod adolescenata i bolesnika sa šizofrenijom otpornom na terapiju, kojima može biti potrebna doza do 30 mg/dan.

Doza održavanja: Kada se postigne zadovoljavajuća kontrola simptoma, doza se postepeno smanjuje do najmanje efektivne doze, najčešće do 5-10 mg/dan. Potrebno je izbeći naglo smanjivanje doze.

Stariji bolesnici sa simptomima uznemirenosti, pojačane aktivnosti, nasilnog ponašanja

Početna doza:1,5 do 3 mg 2-3 puta dnevno. Doziranje se postepeno podešava, individualno prema terapijskom odgovoru, dok se ne postigne efektivna doza održavanja (1,5 do 30 mg dnevno).

Gilles de la Tourette-ov sindrom i tikovi, uporno štucanje

Početna doza:1,5mg 3 puta dnevno, i podešava se individualno prema terapijskom odgovoru. Doza održavanja u Gilles de la Tourette-ovom sindromu može da iznosi do 10 mg dnevno.

Deca

Poremećaji ponašanja i šizofrenija –Ukupna dnevna doza održavanja iznosi 0,025-0,05 mg/kg/dan. Polovina doze se obično daje ujutru, a druga polovina uveče do maksimalne dnevne doze od 10 mg.

Gilles de la Tourette-ov sindrom – Kod većine pacijenata, doza održavanja iznosi do10 mg/dan.

Koliko traje terapija?

Sam terapijski, antipsihotični efekat lek ostvaruje već tokom prve nedelje primene dok je za pun efekat terapije potrebno da prođe i više nedelja. Nakon prve psihotične epizode neophodno je da se terapija uzima minimum 6 meseci kada se može početi sa laganim ukidanjem samo i isključivo u dogovoru sa lekarom i uz lekarski nadzor. Ukoliko se simptomi bolesti vrate lek se nastavlja piti naredne tri godine. Ukoliko i tada dođe do povratka simptoma lek se nastavlja piti na neodređen vremenski period.

Neželjena dejstva i šta sa njima?

Na osnovu zajedničkih podataka svih studija, najčešće prijavljena neželjena dejstva (u procentima) su: ekstrapiramidalni sindrom (34%), nesanica (19%), uznemirenost (15%), ubrzano kretanje (13%), glavobolja (12%), psihički poremećaji (9%), depresija (8%), porast telesne mase (8%), pad krvnog pritiska pri ustajanju (7%) i pospanost (5%).

Šta ako pijem druge lekove?

Kažite svom lekaru ili farmaceutu ako uzimate, ili ste do nedavno uzimali bilo koji drugi lek, uključujući i one koji se mogu nabaviti bez lekarskog recepta.

Obavestite Vašeg lekara ukoliko uzimate neke od sledećih lekova:

  • hinidin, dizopiramid, prokainamid, amjodaron, sotalol i dofetilid (za lečenje srčanih aritmija),
  • sparfloksacin, moksifloksacin, eritromicin, ketokonazol (za lečenje gljivičnih infekcija),
  • maprotilin, paroksetin, fluoksetin (za lečenje depresije),
  • fenotiazin, pimozid i sertindol (za lečenje poremećaja misli, emocija i/ili ponašanja),
  • jaki analgetici (lekovi za ublažavanje bola),
  • terfenadin, cisaprid, bretilijum (za lečenje kijavice i koprivnjače),
  • adrenalin (za terapiju teških alergijskih reakcija),
  • hinin i meflokin (za lečenje malarije),
  • diuretike (za izbacivanje viška tečnosti iz organizma),
  • rifampicin (za lečenje bakterijske infekcije)
  • karbamazepin, fenobarbital (za lečenje epilepsije),
  • metildopa, gvanetidin (za lečenje visokog krvnog pritiska),
  • levodopa (za lečenje Parkinsonove bolesti),
  • litijum (za lečenje psihoza),
  • fenindion (za sprečavanje zgrušavanja krvi).

Može se savetovati poseban nadzor i praćenje ukoliko koristite litijum dok ste na terapiji haloperidolom. Ukoliko dođe do razvoja neočekivane groznice i nevoljnih pokreta u toku istovremene primene litijuma i haloperidola, obratite se svom lekaru, i odmah prekinite primenu oba leka. Ukoliko dođe do razvoja konfuzije, dezorijentacije, glavobolje, poremećaja ravnoteže i pospanosti (ovo su znaci sindroma sličnog encefalopatiji), dok istovremeno koristite i litijum i haloperidol, recite svom lekaru.  Potrebno je terapiju odmah prekinuti.

Primena haloperidola u periodu trudnoće i dojenja

Pre nego što počnete da uzimate neki lek, posavetujte se sa svojim lekarom ili farmaceutom.

Ukoliko ste trudni, mislite da biste mogli biti trudni ili planirate da zatrudnite razgovarajte o tome sa Vašim lekarom, koji će odlučiti da li smete da uzimate haloperidol tablete. On će Vam objasniti moguće efekte haloperidola na plod.

Nemojte da dojite Vašu bebu dok ste na terapiji haloperidolom. Pitajte Vašeg lekara za savet

Prestanak terapije?

Terapija se postupno ukida samo i isključivo u dogovoru i uz nadzor lekara koji vodi pacijenta.

Registrovani lekovi u Srbiji: Haloperidol

Dozni oblici:  tablete od 2 mg, depo preparati

 

IZVORALIMS
Prethodni tekstPanični napad
Sledeći tekstRispolept (Rispolept, Rissar, Torendo)
Dr sci.med. Petar Vojvodić
Psihijatar, REBT Psihoterapeut i doktor medicinskih nauka. Osnivač Specijalističke psihijatrijske ordinacije i udruženja za mentalno zdravlje Psihocentrala, Beograd.