Karbamazepin (Karbamazepin, Galepsin, Tegretol)

Karbamazepin, Tegretol

Kada se koristi?

Pripada grupi lekova poznatoj kao antiepileptici (lekovi za lečenje padavice). Zbog svog načina delovanja može se koristiti i za ublažavanje bolova kod pojedinih bolesti, ali i kod nekih psihijatrijskih bolesti.

Lek Karbamazepin se koristi za lečenje:

  1. pojedinih vrsta epilepsija (padavica)
  2. teških poremećaja raspoloženja kada drugi lekovi ne daju rezultat (manije, i profilaksa kod maničnodepresivne bolesti)
  3. simptoma apstinencije (potpunog suzdržavanja) od alkohola
  4. bolnih stanja (neuralgija) lica (idiopatska neuralgija trigeminusa, neuralgija trigeminusa kod multiple skleroze, idiopatska glosofaringealna neuralgija)
  5. bolne neuropatije kod dijabetičara.

Doziranje?

Način primene: Oralna primena.

Lek uvek uzimajte u skladu sa preporukom lekara. Tako ćete postići najbolje rezultate u lečenju, a mogućnost za pojavu neželjenih dejstava svesti na najmanju mogući meru.

Nemojte uzimati dozu veću od one koja Vam je propisana, ne uzimajte lek češće od predviđenog, niti duži vremenski period od onog koji Vam je rekao lekar.

Nemojte samoinicijativno i naglo prekidati lečenje lekom Karbamazepin. Lekar će Vam reći kada da prestanete da pijete lek.

Epilepsija (padavica)

Odrasli

Početna doza je 100-200 mg jednom ili dva puta dnevno. Dnevna doza se postepeno povećava do postizanja optimalnog terapijskog odgovora, a to je obično do 400 mg dva do tri puta dnevno. Nekim pacijentima je potrebna primena 1600 mg ili čak 2000 mg dnevno, datih u podeljenim dozama.

Deca

Terapija kod dece starije od 5 godina se može započeti dozom od 100 mg dnevno, a povećava se za 100 mg svake sedmice.

Za decu do 5 godina ne preporučuju se tablete leka Karbamazepin.

Doza održavanja:10-20 mg/kg telesne mase dnevno, podeljena u nekoliko doza.  Deca od 5-10 godina starosti: 400-600 mg dnevno. Deca od 10-15 godina starosti: 600-1000 mg dnevno.

Stariji

 S obzirom na moguće interakcije i različit metabolizam antiepileptičnih lekova, potreban je oprez pri odabiru doze leka Karbamazepin kod starijih pacijenata.

Lečenje teških poremećaja raspoloženja (manije i profilaksa kod manično-depresivne bolesti)

Početna doza je 100-200 mg dnevno u podeljenim dozama, koja se postepeno povećava dok postizanja zadovoljavajućeg terapijskog odgovora ili do dostizanja maksimalne dnevne doze od 1600 mg u podeljenim dozama. Uobičajeni opseg doza iznosi od 400 do 600 mg dnevno, datih u podeljenim dozama.

Lečenje simptoma apstinencije od alkohola

Dozu treba prilagoditi individualnim potrebama pacijenta.

Početna doza je 800 mg dnevno datih u podeljenim dozama, nakon toga tokom 5 dana postepeno smanjivati do 200 mg dnevno. Uobičajeno vreme trajanja terapije je 7-10 dana.

Bolna stanja lica (npr. neuralgija trigeminusa)

Početnu dozu od 200-400 mg dnevno postepeno povećavati dok se ne postigne prestanak bola (obično se ovo postiže kod doze od 200 mg 3-4 puta dnevno). Potom postepeno smanjivati dozu do najmanje moguće doze održavanja. Kod starijih pacijenata preporučuje se početna doza od 100 mg dva puta dnevno.

Bolna neuropatija kod dijabetičara

Početna doza je 100 mg, 1-2 puta dnevno, koja se postepeno povećava u zavisnosti od odgovora pacijenta. Uobičajena doza je 200 mg, 3-4 puta dnevno.

Lek Karbamazepin se uvek (sem možda prvog dana) daje u više dnevnih doza, obično 2-3 puta na dan, u zavisnosti od Vašeg zdravstvenog stanja.

  • Tablete uzeti u toku, nakon ili između obroka.
  • Tablete progutati sa malo tečnosti. Ukoliko postoji potreba tablete se mogu deliti.

Nemojte naglo prekidati lečenje. Uvek pitajte lekara ukoliko imate neke nedoumice. Doze koje Vam propiše lekar, se mogu razlikovati od gore navedenih preporuka. U tom slučaju pratite preporuke lekara.

Ako ste uzeli više leka Karbamazepin nego što je trebalo

Ukoliko ste slučajno uzeli veću dozu leka nego što bi trebalo, odmah se javite Vašem lekaru. Možda će Vam biti potrebna medicinska pomoć. Ukoliko osetite da teško dišete, imate ubrzan i nepravilan rad srca, izgubite svest, imate nesveticu, drhtavicu, mučninu i/ili povraćanje, moguće je da Vam je propisana veća doza leka od one koja Vam je potrebna. Prekinite sa uzimanjem leka i bez odlaganja o tome obavestite Vašeg lekara.

Ako ste zaboravili da uzmete lek Karbamazepin

Ukoliko ste zaboravili da popijete dozu leka, uzmite je što je pre moguće. Ipak, ukoliko se približilo vreme za uzimanje sledeće doze, zanemarite činjenicu da ste zaboravili da popijete lek i nastavite sa uobičajenim uzimanjem leka kada za to dođe vreme. Nikada ne uzimajte duplu dozu da nadomestite to što ste zaboravili da uzmete lek.

Nikada ne uzimajte duplu dozu leka da nadomestite to što ste preskočili da uzmete lek.

Ako naglo prestanete da uzimate lek Karbamazepin

Nemojte samoinicijativno i naglo prekidati lečenje lekom Karbamazepin. Lekar će Vam reći kada da prestanete da pijete lek.

Koliko traje terapija?

Trajanje terapije se određuje u zavisnosti od vrste poremećaja koji se leči in a osnovu procene ordinirajućeg lekara.

Neželjena dejstva i šta sa njima?

Lek Karbamazepin, kao i drugi lekovi, može kod pojedinih ljudi izazvati neželjena dejstva. Ona su obično blaga, češće se javljaju na početku terapije i obično nestaju nakon nekoliko dana od početka lečenja.

Neka neželjena dejstva mogu biti ozbiljna:

Odmah se javite lekaru ukoliko Vam se javi bilo šta od niže navedenog. To mogu biti znaci i simptomi oštećenja krvi, jetre, bubrega ili drugih organa i mogu zahtevati hitnu medicinsku pomoć.

  • ukoliko imate groznicu koja duže traje, upalu grla, ospu, ulceracije (rane) po ustima, otoke žlezda ili ste skloniji infekcijama (znaci smanjenog broja belih krvnih zrnaca)
  • ukoliko osećate umor, glavobolju, imate nedostatak vazduha pri naporu, vrtoglavicu; bledi ste, imate češće infekcije sa povišenom temperaturom
  • imate drhtavicu, gušobolju ili ulceracije (rane) u ustima; krvarite ili dobijate modrice češće nego inače, imate krvarenje (nedostatak svih krvnih ćelija)
  • imate ospu u vidu crvenih mrlja uglavnom po licu koja može biti praćena umorom, groznicom, mučninom, gubitkom apetita (znaci sistemskog lupusa eritematozusa)
  • imate žutu prebojenost kože i beonjača (znaci upale jetre)
  • imate tamnu prebojenost urina (znaci porfirije ili upale jetre)
  • imate smanjeno lučenje urina zbog poremećaja bubrega, krv u mokraći
  • imate jak bol u gornjem delu stomaka, povraćanje, gubitak apetita (znaci pankreatitisa)
  • ukoliko Vam se javi ospa po koži, crvenilo kože, pojava plikova po usnama, očima ili usnoj duplji, ljušćenje kože, udruženo sa groznicom, drhtavicom, glavoboljom, kašljom, bolovima po telu (znaci teškog oblika kožne reakcije)
  • imate otok lica, očnih kapaka, jezika, otežano gutanje, sviranje u grudima, urtikariju (koprivnjaču) i generalizovani svrab, ospu, groznicu, grčeve u stomaku, nelagodnost ili stezanje u grudima, otežano disanje, nesvestica (znaci angioedema i teškog oblika alergijske reakcije)
  • redak poremećaj pojačane preosetljivosti više organa, a koji se karakteriše groznicom, crvenilom kože, bolovima u zglobovima, i poremećajima u krvi, testovima funkcije jetre i nestankom žučnih puteva
  • ukoliko ste letargični, konfuzni (zbunjeni), imate glavobolju, povraćate, imate grčeve u mišićima ili češću pojavu napada (znaci mogućeg sniženja natrijuma u krvi)
  • ukoliko imate groznicu, mučninu, povraćanje, glavobolju, ukočen vrat i preosetljivost na svetlost (znaci meningitisa-upaljenih moždanih ovojnica)
  • ukoliko imate mišićnu ukočenost, povišenu temperaturu, promenjenu svest, visok krvni pritisak, izraženu salivaciju (znaci neuroleptičkog malignog sindroma) , imate nepravilan rad srca, bolove u grudima , imate poremećaj svesti, nesvesticu.

Pored pomenutih mogu se javiti i sledeća neželjena dejstva:

Neka neželjena dejstva mogu biti blaga i prolazna, dok pojedina mogu zahtevati da se javite lekaru.

Ukoliko nešto od navedenog traje duži vremenski period ili Vam predstavlja problem, obavezno o tome obavestite lekara.

Veoma česta (javljaju se kod češće od 1 na 10 pacijenata koji uzimaju lek): vrtoglavica, ataksija (poremećaj koordinacije mišića), pospanost, umor; mučnina, povraćanje; alergijski dermatitis (upala kože), koprivnjača; povišene vrednosti nekih analiza krvi, kao povišena gama-GT (obično bez kliničkog značaja).

Česta (javljaju se kod 1-10 na 100 pacijenata koji uzimaju lek): poremećaj nekih vrednosti analiza krvi (trombocitopenija, eozinofilija, povišena alkalna fosfataza); otoci članaka, stopala ili potkolenica (edem), porast telesne težine i hiponatrijemija (snižen nivo natrijuma u krvi); glavobolja, duple slike, poremećaj vida kao zamagljen vid; suvoća usta;

Šta ako pijem druge lekove?

Kažite svom lekaru ili farmaceutu ako uzimate, ili ste do nedavno uzimali bilo koji drugi lek, uključujući i one koji se mogu nabaviti bez lekarskog recepta.

Važno je da lekara obavestite ukoliko pijete neki drugi lek, jer Karbamazepin može stupiti u interakciju sa mnogim lekovima. Može biti potrebno da Vam se promeni doza leka ili da potpuno prestanete da koristite neki lek dok ste na terapiji lekom Karbamazepin.

Obavestite Vašeg lekara ukoliko koristite neki od sledećih lekova:

  • lekove za terapiju depresije ili anksioznosti (uznemirenosti i napetosti), kao: litijum, alprazolam, haloperidol, imipramin, dezipramin, viloksazin, fluoksetin, tioridazin ili druge.
  • kortikosteroidne lekove, kao hidrokortizon, fludrokortizon, prednizolon ili deksametazon
  • antikoagulantne lekove (lekove protiv zgrušavanja krvi), kao varfarin
  • antibiotike, posebno eritromicin, izoniazid ili doksiciklin
  • lekove za lečenje psihijatrijskih bolesti npr. shizofrenije, kao što su klozapin, olanzapin ili risperidon
  • lekovi protiv bolova koji sadrže dekstropropoksifen, tramadol ili metadon
  • druge antikonvulzive (lekove za terapiju napada), kao fenitoin, okskarbamazepin ili fenobarbiton, ali i klobazam, klonazepam, etosuksimid, primidon, valproinsku kiselinu
  • lekovi za lečenje gljivičnih infekcija kao itrakonazol, ketokonazol, flukonazol
  • lekovi za lečenje povišenog krvnog pritiska ili druge bolesti srca kao verapamil, dilitazem, digoksin ili felodipin
  • diuretike (lekove za izbacivanje tečnosti), kao furosemid ili hidrohlorotiazid
  • lekove za lečenje čira, kao cimetidin i omeprazol
  • izotretinoin (lek za terapiju akni)
  • metoklopramid (lek protiv mučnine i povraćanja)
  • acetazolamid (lek za lečenje glaukoma, povišenog pritiska u oku)  danazol (lek za lečenje endometrioze, poremećaja tkiva materice)
  • lekove za terapiju astme kao teofilin i aminofilin
  • ciklosporin (imunosupresivni lek, koristi se nakon transplantacije organa, ali i kod artritisa i psorijaze)
  • everolimus (imunosupresivni lek, lek koji suzbija imunološki tj. odbrambeni sistem)
  • preparate koji sadrže kantarion (Hypericum perforatum). Ovi lekovi se ne smeju istovremeno koristiti sa lekom Karbamazepin. Ukoliko već koristite ove preparate konsultujte lekara.
  • lekove iz grupe inhibitora proteaza, koji se koriste za lečenje infekcija HIV-om (indinavir, sakvinavir, ritonavir)
  • bilo koji drugi lek, uključujući i vitamine B grupe (npr. nikotinamid)
  • analgetike (lekove protiv bolova) ili antiinflamatorne lekove (lekove protiv zapaljenja) kao ibuprofen ili paracetamol
  • antihistaminike (lekove za terapiju alergije) kao loratadin, terfenadin
  • mišićne relaksanse (lek za opuštanje mišića) kao oksibutinin, dantrolen
  • tiklodipin (lek za sprečavanje slepljivanja trombocita)
  • antineoplastike (lekovi za lečenje raka) kao cisplatin, doksorubicin ili imatinib
  • antimalarike, kao meflokin
  • rifampicin (lek za lečenje tuberkuloze)
  • antihelmintike (lekove za lečenje infekcija helmintima-crvima), kao prazikvantel
  • L-tiroksin (za lečenje poremećaja štitne žlezde)
  • hormonske oralne kontraceptivne pilule (pilule za sprečavanje začeća) ili druge lekove koje sadrže hormone estrogen i/ili progesteron npr. gestrinon, tribolon i toremifen.

Kod žena koje su na istovremenoj terapiji hormonskim kontraceptivnim pilulama i lekom Karbamazepin, može doći do poremećaja menstrualnog ciklusa. Lek Karbamazepin može smanjiti efektivnost ovih pilula, pa je potrebno razmotriti druge metode zaštite od neželjene trudnoće.

Uzimanje leka Karbamazepinsa hranom ili pićima

Nemojte piti alkohol u toku terapije lekom Karbamazepin.

Nemojte jesti grejpfrut ili piti sok od grejpfruta, jer to može pojačati dejstvo leka Karbamazepin.

Drugi sokovi, kao sok od pomorandže ili jabuke nemaju takvo dejstvo, pa ih možete koristiti.

Primena leka Karbamazepinu periodu trudnoće i dojenja

Pre nego što počnete da uzimate neki lek, posavetujte se sa svojim lekarom ili farmaceutom.

Trudnoća

Recite Vašem lekaru ukoliko ste trudni ili planirate da ostanete u drugom stanju.

Važno je da u toku trudnoće Vaša bolest bude dobro kontrolisana. S druge strane, uzimanje antiepileptika (lekova za terapiju napada) u toku trudnoće može predstavljati rizik za bebu. Lekar će Vam skrenuti pažnju na moguće rizike. Nemojte samoinicijativno, bez konsultacije sa lekarom, prekidati terapiju lekom Karbamazepin u toku trudnoće.

Dojenje

Recite Vašem lekaru ukoliko dojite. Aktivni sastojak leka Karbamazepin prelazi u mleko dojilja. Lekar može biti saglasan sa time da nastavite da dojite, uz pažljivi nadzor deteta zbog moguće pojave neželjenih dejstava. Ipak, ukoliko se kod deteta jave neželjena dejstva kao npr. izrazita pospanost, prekinuti dojenje i javiti se lekaru.

Uticaj leka Karbamazepin na upravljanje motornim vozilima i rukovanje mašinama

Osobe koje su na terapiji lekom Karbamazepin mogu biti pospane i imati vrtoglavicu ili zamagljen vid, posebno na početku terapije ili prilikom povećanja doze.

Zbog snažnog uticaja na psihofizičke sposobnosti za vreme terapije nije dozvoljeno upravljanje motornim vozilima ni rad sa mašinama.

Prestanak terapije?

Ne bi trebalo da prestane da uzimate ovaj lek, osim ako Vam lekar nije rekao da to uradite. Vaši simptomi se mogu vratiti. Ako Vaš lekar odluči da prekine terapiju ovim lekom, Vaša doza se može postepeno smanjivati tokom nekoliko dana.

Registrovani lekovi u Srbiji: Karbamazepin, Galepsin, Tegretol

Dozni oblici:  tablete od 200mg, 400mg

 

IZVORALIMS
Prethodni tekstEftil (Eftil R, Valproix)
Sledeći tekstBromazepam (Bromazepam, Lexaurin, Lexilium)
Dr sci.med. Petar Vojvodić
Psihijatar, REBT Psihoterapeut i doktor medicinskih nauka. Osnivač Specijalističke psihijatrijske ordinacije i udruženja za mentalno zdravlje Psihocentrala, Beograd.