Klozapin (Closapin, Leponex)

Klozapin

Kada se koristi?

Klozapin pripada grupi lekova koji se nazivaju antipsihotici (lekovi koji se koriste za terapiju mentalnih poremećaja kao što je psihoza).

Klozapin se koristi za terapiju osoba sa shizofrenijom kod kojih drugi lekovi nisu imali efekta.Shizofrenija je mentalna bolest koja deluje na mišljenje, osećanja i ponašanje. Ovaj lek bi trebalo da koristite samo u slučaju da prethodna primena najmanje dva leka za lečenje shizofrenije nije pokazala efekte ili je uzrokovala teška neželjena dejstva koje nije bilo moguće lečiti..

Klozapin se takođe upotrebljava za terapiju teških poremećaja mišljenja, emocija i ponašanja osoba sa Parkinsonovom bolešću kod kojih je druga terapija bila neuspešna.

Klozapin je indikovan za smanjenje rizika od ponovljenog suicidalnog ponašanja kod pacijenata sa shizofrenijom ili shizoafektivnim poremećajem za koje je procenjeno da su pod hroničnim rizikom od ponovnog suicidalnog ponašanja, na osnovu podataka iz istorije bolesti i skorašnjeg kliničkog stanja. Suicidalno ponašanje se odnosi na radnje pacijenta kojima sebe dovodi u rizik od smrti.

Ovaj lek može izazvati agranulocitozu (smanjenje broja krvnih ćelija). Ako se kod Vas jave bilo kakvi znaci infekcije kao što su: groznica, teži nazebi, bolovi u guši i ranice u ustima, odmah se obratite svom lekaru ili farmaceutu. U toku lečenja Klozapinom obavezno je da redovno vršite kontrolu krvne slike prema preporukama Vašeg lekara.

Doziranje i upotreba?

Lek Klozapin uzimajte uvek tačno onako kako vam je to objasnio Vaš lekar. Ako niste sasvim sigurni, proverite sa svojim lekarom ili farmaceutom.

Za oralnu upotrebu.

Lek je namenjen za odrasle.

Važno je da ne menjate dozu leka ili prekidate terapiju lekom Klozapin a da se prethodno niste posavetovali sa svojim lekarom. Uzimajte tablete leka onoliko dugo koliko Vam je lekar propisao. Ako ste starija osoba, Vaš lekar može započeti terapiju nižom dozom i povećavati je veoma polako, zbog toga što se kod starijih osoba češće mogu javiti neželjena dejstva (videti odeljak 2. “Šta treba da znate pre nego što uzmete lek Klozapin “).

Terapija shizofrenije rezistentne na lečenje

Uobičajena početna doza je 12,5 mg (polovina tablete od 25 mg) jednom ili dva puta prvog dana, a zatim 25 mg jednom ili dva puta drugog dana. Progutajte tabletu sa vodom. Ako dobro podnosite lek, Vaš lekar će nastaviti da postepeno povećava dozu leka u koracima od 25-50 mg tokom naredne 2-3 nedelje do postizanje doze od 300 mg dnevno. Zatim, ako je potrebno, dnevna doza se može povećati u koracima od 50 do 100 mg dva puta nedeljno, ili još bolje, jednom nedeljno.

Efikasna dnevna doza je obično između 200 mg i 450 mg, podeljeno u nekoliko pojedinačnih doza tokom dana. Kod nekih pacijenata je potrebna veća doza. Dozvoljena je dnevna doza do 900 mg. Može doći do porasta neželjenih dejstava (posebno epi napada) pri primeni dnevnih doza većih od 450 mg. Uvek uzimajte najmanju efikasnu dozu za Vas. Većina osoba uzima deo dnevne doze ujutro a deo uveče. Vaš lekar će Vam tačno reći kako da podelite Vašu dnevnu dozu. Ako je Vaša dnevna doza samo 200 mg, možete je uzeti jednom dnevno, uveče. Kada se jednom postignu uspešni rezultati primenom leka Klozapin  tokom određenog perioda, lekar Vam može smanjiti dozu. Ovaj lek je potrebno da uzimate najmanje 6 meseci.

Terapija teških poremećaja mišljenja kod pacijenata sa Parkinsonovom bolešću

Uobičajena početna doza je 12,5 mg (polovina tablete od 25 mg), uveče. Progutajte tabletu sa vodom. Vaš lekar će zatim postepeno povećavati dozu u koracima od 12,5 mg, ne više od dva puta nedeljno, do maksimalne doze od 50 mg do kraja druge nedelje. Povećanje doze treba prekinuti ili odložiti ako imate nesvesticu, omaglicu ili ste konfuzni. Da bi se izbegli ovi simptomi, lekar će Vam tokom prvih nekoliko nedelja terapije meriti krvni pritisak.

Uobičajena efikasna dnevna doza je između 25 mg i 37,5 mg, uzeta jednom dnevno uveče. Samo u izuzetnim slučajevima mogu se premašiti dnevne doze od 50 mg. Maksimalna doza je 100 mg. Uvek uzimajte najnižu efikasnu dozu.

Smanjenje rizika od rekurentnog suicidalnog ponašanja kod pacijenata sa shizofrenijom ili  shizoafektivnim poremećajima

Gorenavedene preporuke doziranja i upotrebe leka Klozapin kod pacijenata sa shizofrenijom rezistentnom na terapiju, treba primenjivati i u terapiji pacijenata sa shizofrenijom ili shizoafektivnim poremećajem i rizikom od rekurentnog suicidalnog ponašanja.

Studija je pokazala efikasnost leka Klozapin u terapiji pacijenata sa shizofrenijom ili shizoafektivnim poremećajem i rizikom od rekurentnog suicidalnog ponašanja u slučaju prosečne doze od 300 mg (opseg 12,5mg do 900 mg).

Preporuke za redukciju rizika od rekurentnog sucidalnog ponašanja kod pacijenata koji su prethodno imali drugačiji odgovor na terapiju shizofrenije i shizoafektivnog poremećaja drugim antipsihotikom. Preporučuje se da  terapija lekom Klozapin traje najmanje 2 godine, radi održavanja redukcije rizika od suicidalnog ponašanja. Nakon 2 godine, preporučuje se da se kod pacijenta proceni rizik od suicidalnog ponašanja. Ako procena lekara ukazuje na prisustvo značajnog rizika od suicidalnog ponašanja, terapiju lekom Klozapin treba nastaviti. Nakon toga, odluku o nastavku terapije lekom Klozapin treba revidirati u redovnim intervalima, na osnovu temeljne procene rizika od suicidalnog ponašanja kod pacijenta. Ako lekar utvrdi da pacijent nije više pod rizikom od suicidalnog ponašanja, terapija lekom Klozapin se može obustaviti.

Upotreba kod dece i adolescenata

Klozapin se ne preporučuje kod dece i adolescenata mlađih od 18 godina zbog nedovoljno podataka o bezbednosti i efikasnosti. Ne treba ga upotrebljavati u ovoj grupi pacijenata dok ne budu dostupni dalji podaci.

Ako ste uzeli više leka Klozapin nego što je trebalo

Ako mislite da ste uzeli previše tableta, ili ako je neko drugi uzeo Vaše tablete, odmah kontaktirajte lekara ili pozovite hitnu medicinsku pomoć.

Simptomi predoziranja su:

Pospanost, umor, nedostatak energije, besvesno stanje, koma, konfuzija, halucinacije, agitacija, nepovezan govor, ukočenost udova, drhtanje ruku, grčevi (napadi), povećana produkcija pljuvačke, proširenje crnog dela oka, zamagljen vid, nizak krvni pritisak, kolaps, ubrzan ili nepravilan rad srca, plitko ili otežano disanje.

Ako ste zaboravili da uzmete lek Klozapin

Ako ste zaboravili da uzmete dozu, uzmite drugu čim se setite. Ipak ako je vreme za sledeću dozu, izostavite zaboravljenu dozu i uzmite sledeću u pravo vreme. Nemojte uzimati duplu dozu da biste nadoknadili zaboravljenu. Pozovite svog lekara što pre, ako niste uzeli lek Klozapin duže od 2 dana.

Ako naglo prestanete da uzimate lek Klozapin

Nemojte prestajati sa uzimanjem leka Klozapin pre nego što ne pitate Vašeg lekara, jer ćete možda dobiti reakcije sindroma obustave. Ove reakcije uključuju: znojenje, glavobolju, mučninu, povraćanje i proliv. Vaši prvobitni sipmtomi se mogu vratiti. Ako ste obustavili terapiju, preporučuje se postepeno smanjenje doze u koracima od 12,5 mg tokom jedne do dve nedelje. Vaš lekar će Vas posavetovati kako da smanjite dnevnu dozu. Ako morate naglo da prekinete sa terapijom lekom Klozapin, morate otići na pregled kod lekara. Ako lekar odluči da Vam ponovo započne terapiju lekom Klozapin i Vaša poslednja doza je bila pre dva dana, početna doza će biti 12,5 mg

Koliko traje terapija?

Sam terapijski, antipsihotični efekat lek ostvaruje već tokom prve nedelje primene dok je za pun efekat terapije potrebno da prođe i više nedelja. Nakon prve psihotične epizode neophodno je da se terapija uzima minimum 6 meseci kada se može početi sa laganim ukidanjem samo i isključivo u dogovoru sa lekarom i uz lekarski nadzor. Ukoliko se simptomi bolesti vrate lek se nastavlja piti naredne tri godine. Ukoliko i tada dođe do povratka simptoma lek se nastavlja piti na neodređen vremenski period.

Neželjena dejstva i šta sa njima?

Kao i svi lekovi i Klozapin može izazvati neželjena dejstva, iako se ona ne javljaju kod svih.

Neka neželjena dejstva mogu biti ozbiljna i zahtevaju urgentnu medicinsku pažnju:

Recite svom lekaru pre uzimanja sledeće tableta leka Klozapin:

  • Ako dobijete simptome osećaja hladnoće, groznice, simptome slične gripu, bol u grlu ili bilo koju infekciju. Biće potrebno da Vam se uradi hitna analiza krvi da bi se utvrdilo da li su Vaši simptomi povezani sa uzimanjem leka Klozapin..
  • Ako imate iznenadno naglo povišenje telesne temperature , ukočenost mišića koji mogu dovesti do besvesnog stanja (neuroleptički maligni sindrom). Moguće je da imate teško neželjeno dejstvo koje zahteva urgentnu medicinsku pomoć.
  • Ako imate ubrzan i nepravilan rad srca, čak i u miru, palpitacije, otežano disanje, bol u grudima ili neobjašnjivi umor. Vaš lekar će pregledati Vaše srce i ako je neophodno odmah će Vas uputiti kod kardiologa.
  • Ako imate mučninu, povraćanje i/ili gubitak apetita. Vaš lekar će proveriti funkciju jetre.
  • Ako imate ozbiljan zatvor. Vaš lekar će Vam dati terapiju za ovo stanje da bi se izbegle dalje komplikacije.
  • Ako Vam se jave znaci infekcije respiratornog trakta ili pneumonije kao što su groznica, kašalj, otežano disanje, čujno disanje (vizing-zviždanje u grudima).
  • Ako imate znake prisutnog krvnog ugruška u venama, posebno u nogama (simptomi mogu biti oticanje, bol i crvenilo nogu), koji može da se kreće kroz krvne sudove do pluća i uzrokuje bol u grudima i otežano disanje.

Sva moguća neželjena dejstva su navedena prema opadajućoj učestalosti:

Veoma često (javlja se kod više od 1 na 10 osoba):

Pospanost, vrtoglavica, ubrzan rad srca, zatvor, povećena produkcija pljuvačke.

Često (javlja se kod 1 na 10 osoba):

Nizak nivo belih krvnih ćelija (leukopenija), visok nivo belih krvni ćelija (leukocitoza), visok nivo specifičnih belih krvnih ćelija (eozinofilija), povećanja telesne mase, zamagljen vid, glavobolja, podrhatvanje, ukočenost, uznemirenost, grčevi, konvulzije, trzaji, abnormalni pokreti, visok krvni pritisak, nesvestica ili omaglica nakon promene položaja tela, iznenadan gubitak svesti, mučnina, povraćanje, gubitak apetita, suvoća usta, manje abnormalnosti u funkcionalnim testovima jetre, gubitak kontrole bešike, tegobe sa mokrenjem, umor, groznica, pojačano znojenje, povišena telesna temperatura, poremećaji govora (napr. nerazgovetan govor).

Šta ako pijem druge lekove?

Pre početka uzimanja leka Klozapin, molimo Vas da kažete svom lekaru ako uzimate ili ste do nedavno uzimali neki drugi lek. Ovo uključuje i lekove koje ste kupili bez recepta i biljne preparate. Možda će Vam biti potrebna drugačija doza Vašeg leka ili treba da uzimate drugi lek.

Nemojte uzimati Klozapin zajedno sa lekovima koji sprečavaju normalan rad koštane srži i/ili smanjuju broj belih krvnih ćelija proizvedenih u telu, kao što su:

  • Karbamazepin, lek za terapiju epilepsije.
  • Izvesni antibiotici: hloramfenikol, sulfonamidi kao što je ko-trimoksazol.
  • Izvesni lekovi protiv bolova: pirazolonski analgetici kao što je fenilbutazon.
  • Penicilamin, lek za terapiju reumatskih zapaljenja zglobova.
  • Citotoksični lekovi, lekovi koji se koriste u hemoterapiji.
  • Injekcije dugo-delujućih depo antipsihotika .

Ovi lekovi povećavaju rizik od razvoja agranulocitoze (nedostatak belih krvnih ćelija).

Uzimanje Klozapina može uticati na delovanje drugih lekova ili ti lekovi mogu uticati na delovanje leka Klozapin. Recite svom lekaru ako uzimate neke od sledećih lekova:

  • Lekovi za terapiju depresije kao što su litijum, fluvoksamin, triciklični antidepresivi, MAO inhibitori, citalopram, paroksetin, fluoksetin i sertralin.
  • Drugi antipsihotici koji se upotrebljavaju za terapiju mentalnih oboljenja.
  • Benzodiazepini i drugi lekovi za terapiju anksioznosti ili poremećaja spavanja.
  • Narkotici ili drugi lekovi koji mogu uticati na disanje.
  • Lekovi za kontrolu epilepsije kao što su fenitoin i valproična kiselina.
  • Lekovi za terapiju visokog ili niskog krvnog pritiska kao što su adrenalin i noradrenalin.
  • Varfarin, lek za sprečavanje zgrušavanja krvi.
  • Antihistaminici, lekovi za terapiju prehlade ili alergije kao što je polenska groznica.
  • Antiholinergički lekovi, koji se koriste za olakšavanje stomačnih grčeva, spazama i bolesti putovanja.
  • Lekovi za terapiju Parkinsonove bolesti.
  • Digoksin, lek za terapiju srčanih oboljenja.
  • Lekovi za terapiju ubrzanog ili nepravilnog rada srca.
  • Neki lekovi za terapiju čira na želucu, kao što su omeprazol ili cimetidin.
  • Neki antibiotici, kao što su eritromicin i rifampicin.
  • Neki lekovi za terapiju gljivičnih infekcija (kao što je ketokonazol) ili virusnih infekcija (kao što su inhibitori proteaze, koji se koriste za terapiju HIV infekcije).
  • Atropin, lek koji se može naći u nekim kapima za oči ili lekovima za kašalj i prehladu.
  • Adrenalin, lek koji se koristi u urgentnim stanjima.

Ova lista nije kompletna. Vaš lekar i farmaceut imaju više informacija o lekovima sa kojima treba biti oprezan ili koje treba izbegavati za vreme uzimanja leka Klozapin. Takođe će znati ako lek koji uzimate pripada navedenim grupama. Razgovarajte sa njima.

Uzimanje Klozapina sa hranom ili pićima

Ne treba da pijete alkohol tokom terapije lekom Klozapin.

Recite svom lekaru ako pušite i koliko često pijete napitke koji sadrže kofein (kafa, čaj, kola). Iznenadne promene u navici pušenja ili ispijanja napitaka sa kofeinom mogu takođe uticati na efekte leka Klozapin.

Primena Klozapina u periodu trudnoće i dojenja

Obavestite lekara ako ste trudni ili mislite da ste trudni. Vaš lekar će porazgovarati sa Vama o koristi i mogućim rizicima primene leka tokom trudnoće. Odmah obavestite lekara ako ostanete trudni tokom terapije lekom Klozapin.

Pojedine žene koje uzimaju neke lekove za lečenje mentalnih oboljenja imaju neredovne ili uopšte nemaju menstrualne cikluse. Ako se ovo odnosi na Vas, Vaši ciklusi se mogu normalizovati kada pređete na terapiju lekom Klozapin. Ovo podrazumeva da bi trebalo da koristite kontraceptivnu zaštitu.

Nemojte dojiti Vaše dete tokom uzimanja leka Klozapin. Klozapin, aktivna supstanca leka Klozapin, može proći u mleko i uticati na Vašu bebu

Uticaj Klozapina na upravljanje motornim vozilima i rukovanje mašinama

Lek ima snažan uticaj na psihofizičke sposobnosti. Za vreme terapije lekom nije dozvoljeno upravljanje motornim vozilima ni rad sa mašinama.

Prestanak terapije?

Ne bi trebalo da prestane da uzimate ovaj lek, osim ako Vam lekar nije rekao da to uradite. Vaši simptomi se mogu vratiti. Ako Vaš lekar odluči da prekine terapiju ovim lekom, Vaša doza se može postepeno smanjivati tokom nekoliko dana.

Registrovani lekovi u Srbiji: Closapin, Leponex

Dozni oblici:  tablete od 25mg i 100mg

 

IZVORALIMS
Prethodni tekstOlanzapin (Olanzapin, Onzapin, Treana, Sizap, Zalasta, Zyprexa)
Sledeći tekstEftil (Eftil R, Valproix)
Dr sci.med. Petar Vojvodić
Psihijatar, REBT Psihoterapeut i doktor medicinskih nauka. Osnivač Specijalističke psihijatrijske ordinacije i udruženja za mentalno zdravlje Psihocentrala, Beograd.