Panični napad

panicni napad

Panični napad  je iznenadni osećaj veoma jakog straha ili izrazite neprijatnosti i nelagode koji se najčešće opisuje kao osećaj da će se nešto strašno dogoditi – imamo osećaj da ćemo umreti, izgubi kontrolu nad sobom, srušiti se ili  poludeti.

Tokom napada doživljava se: nedostatak vazduha ili otežano disanje,ubrzan rad srca i/ili preskakanje srca”, vrtoglavica, nesvestica, trnjenje, žmarci, gubitak osetljivosti na dodir u prstima, rukama ili nogama, gušenje, preznojavanje, podrhtavanje, vrućina, hladnoća, mučnina, napetost, zamućen vid, doživljaj da stvari oko nas nisu stvarne ili da smo se izmenili, osećaj da ne možemo da mislimo/govorimo normalno, strah da ćemo umreti/pasti/izgubiti kontrolu nad sobom/poludeti/ponašati se nenormalno…

Ljudi najčešće imaju samo neke od navedenih simptoma, i to ne moraju nužno biti svaki put isti.

Kada se napad dogodi osoba najčešće pokušava da pobegne iz situacije, s mesta na kom se dogodio napad u nadi da će tako napad da prestane. Često se beži kući i ljudi se osećaju bolje čim tamo stignu. To  kasnije stvara utisak da je kuća jedino sigurno mesto. Ili osoba traži od svojih ukućana i prijatelja da je čuvaju (ako  se dogodi da „zaista” padno, poludi ili doživi srčani napad), da budu stalno s njima ili da ih prate kad nekud idu. Na ovaj način nastaje agorafobija.

Agorafobija u sklopu paničnog poremećaja: Strah i/ili izbegavanje aktivnosti ili situacija za koje osoba veruje:
  • da bi mogle PROVOCIRATI NOVI NAPAD PANIKE
  • da bi joj bilo teško (ili nemoguće) da odmah izađe iz te situacije ukoliko oseti da počinje napad panike (npr. javni prevoz, lift, avion, zastoj u saobraćaju itd.)
  • da ne bi mogla da dobije pomoć odmah ukoliko oseti da joj je neophodna (npr. sama kod kuće, daleko od kuće gde medicinska pomoć nije odmah na raspolaganju

Iako više od 90% ljudi ne ume sebi da objasni zašto je do napada došlo, napadi panike se retko dešavaju sasvim iz čista mira. Detaljna analiza gotovo uvek pokaže da se prvi napad panike dogodio u vreme nekog povećanog stresa, kada smo bili fizički iscrpljeni, bolesni, u stalnim svađama na poslu ili kod kuće, kada smo osetili da više ne možemo da podnesemo pritiske i napore. Neretko se prvi napad dešava nekoliko dana nedelja posle porođaja, u periodu tugovanja nakon gubitka voljene osobe, posle razvoda, u stanju mamurluka, u periodu odvikavanja od alkohola ili droge i sl. Kada se osećamo zadovoljno, sigurno, opušteno i kada nismo izloženi velikom stresu, panični napadi su retka pojava.

Kada se desi prvi panični napad većina ljudi ode kod lekara na pregled. Taj pregled obično podrazumeva EKG, posle kog lekar zaključuje da je srce zdravo, ponekad doda  „to vam je  na nervnoj bazi” (šta god to značilo). Lekari obično ne daju objašnjenje šta to znači, možda ni sami ne znaju ili ne znaju kako da objasne, a poneki ljude sa simptomima paničnog poremećaja sramežljivo upute psihologu. Kada osoba prihvati psihološko objašnjenje odnosno ideju da nije u pitanju bolesno srce već strah to jest napad panike, tada obično nastupi strah od budućeg napada ili „strah od straha”, uz redovnu zaokupljensot idejom da se napad ponovo dogodi.

Tipični panični napad traje između 5 i 20 minuta, ali stanje povišene anksioznosti može trajati dugo nakon što prestane napad panike (Rachman, 2004).

Vrste panike

  • Spontana(neočekivana, nije povezana sa spoljašnjim /unutrašnjim trigerima)
  • Situaciono provocirana (javlja se gotovo neizbežno kada se osoba izloži ili anticipira izlaganje nekoj situaciji/provokaciji
  • Noćne panike ( iznenadno buđenje iz sna kada osoba doživljava stanje “užasa” prestravljenosti i intenzivne fiziološke uzbuđenosti bez nekog očiglednog trigera (npr, ne seća se da je nešto sanjala, da je imala noćnu moru)
  • Napad panike sa ograničenim brojem simptoma (period intenzivnog straha ili diskomfora koji se javlja u odsustvu realne opasnosti i obuhvata manje od 4 simptoma)
  • Neklinička forma panike (povremeni napadi panike koji se obično javljaju u stresnim situacijama, situacijama procene, obuhvataju manje od 4 simptoma i manje su povezani sa brigom i anticipacijom novog napada panike)
IZVORpanicni napad
Prethodni tekstTipovi ličnosti i sklonost ka psihosomatskim bolestima
Sledeći tekstHaloperidol (Haldol)
Sena Martonoški
Master psiholog i REBT psihoterapeut P.S u Novom Sadu. Autor i saradnik edukativnog centra Psihocentrala