Stres je neizbežna pojava modernog društva. Život u 21.veku je daleko kompleksniji nego što je ikada bio. Živimo u velikom, bučnom društvu, život nam je ispunjen rokovima, satovima, modernom tehnologijom i brojnim drugim zahtevima i pritiscima.

Međutim, od načina na koji se nosimo sa stresom zavisi da li će stresogene situacije biti samo prolazna pojava ili će dovesti do trajnih posledica po naše fizičko i psihičko zdravlje. Ukoliko ne obratimo pažnju na signale koje nam telo šalje stres će postati hroničan, a hroničan stres dovodi do sindroma izgaranja.

ŠTA JE SINDROM IZGARANJA?

Izgaranje je stanje hroničnog stresa koje vodi do fizičke, emocionalne i psihičke iscrpljenosti, osećanja neefektivnosti i nedostatka postignuća.

Sindrom izgaranja nastaje postepeno i samim tim ga je mnogo teže uočiti. Međutim, telo vam daje znake upozorenja samo je potrebno da umete da ih prepoznate. Ukoliko znate šta tražite možete lakše prepoznati simptome i na vreme sprečiti njihov dalji razvoj. Prvi korak u borbi protiv stresa jeste sposobnost da uočite signale koje vam vaše telo šalje.

ZNACI IZGARANJA

  1. Hroničan umor. Na početku možete osećati samo umor tokom većine dana i nedostatak energije. Kasnije se to pretvara u osećanje emocionalne i fizičke iscrpljenosti.
  2. Insomnija. U ranom stadijumu možda ćete imati problem da zaspite 1-2 puta nedeljno. Kasnije insomnija postaje hronična uprokos stalnom umoru koji osećate.
  3. Problemi sa koncentracijom i pažnjom. Nedostatak pažnje i umerena zaboravnost predstavljaju rane znake. U kasnijem stadijumu nedostatak pažnje utiče na izvršenje svakodnevnih obaveza kako u privatnom tako i u poslovnom životu.
  4. Fizički simptomi. Fizički simptomi uključuju bol u grudima, ubrzan rad srca, nedostatak vazduha, bolove u stomaku, vrtoglavice, glavobolje..
  5. Oslabljen imuni sistem. Iscrpljenost organizma dovodi do povećane osetljivosti na prehlade, infekcije i druge zdravstvene probleme.
  6. Gubitak apetita. U početku možda preskočite koji obrok, međutim kasnije možete u potpunosti izgubiti apetit što može dovesti do značajnog gubitka na težini.
  7. Socijalno i profesionalno funkcionisanje. Kako se približavate stadijumu izgaranja anksioznost postaje sve jača i utiče na vaše socijalno i profesionalno funkcionisanje.
  8. Depresija. Na početku se možete osećati tužno, ali što ste duže pod stresom sa kojim se ne nosite na adekvatan način osećanje tuge može prerasti u depresivno raspoloženje, može se javiti osećanje krivice, bezvrednosti i beznadežnosti. Kako se simptomi pogoršavaju sve češće se zapitamo: “ Čemu sve ovo?“.
  9. Izlivi besa na poslu ili kod kuće mogu značajno uticati na vaše socijalno i profesionalno funkcionisanje.
  10. Povremeni negativni komentari usmereni sebi ili drugima nisu znak opasnosti, ali ukoliko su učestali to može značajno uticati na vaše odnose sa drugima.
  11. Izolacija. Može se ispoljiti kao potreba da se udaljite od drugih ljudi, bes ukoliko vam se drugi obraćaju, raniji odlasci sa posla ili ne dolaženje na posao da biste izbegli interakciju sa drugima.
  12. Loša produktivnost. Hroničan stres dovodi do toga da niste produktivni kao pre. Kada smo pod stresom nekada nam se čini da koliko god se trudili nikako ne možemo da se izborimo sa zadacima.

ŠTA UČINITI?

Ukoliko se identifikujete sa većinom ovih simptoma onda ste na putu ka izgaranju. Stanite. Napravite pauzu. Odvojite vreme za trening, šetnju, kafu sa prijateljima, ili jos bolje vikend negde izvan grada, daleko od svih obaveza. Ovi simptomi su znak da vaše telo ostaje bez goriva i da je potrebno da obnovite zalihe da ne bi došlo do pregorevanja. Ukoliko dođe do pregorevanja, mnogo teže ćete popraviti štetu.

Izgaranje nije kao prehlada, ono neće nestati za par nedelja ukoliko ne napravite određene promene. Napravite korak u nazad i preispitajte glavne uzroke stresa i načine na koje možete da smanjite uticaj stresora na svoj život. Iskoristite neke od stres menažment tehnika kao što su vežbe disanja, relaksacija, vežbanje, promena ishrane..

IZVORilovezrenjanin
Prethodni tekstZašto nam je san važan?
Sledeći tekstTeorija “Flow”-a u službi života
Sloboda Katanić
Master psiholog, REBT i KBT psihoterapeut.