Šta mogu da uradim?

U nekom trenutku tokom života, poznavali smo nekoga ko je bio depresivan. Oni se sve vreme čine neutešnim i tužnim, ne žele više da se druže, dopisuju, ili da komuniciraju sa nama na bilo koji način. Prosto se čini kao da nas depresivna osoba gura od sebe.

To depresija iz njih progovara, i trudi se da udalji i porodicu i prijatelje od osobe koja pati od depresije.

Najvažnija stvar koju neko može učiniti za depresivnu osobu je da mu ili joj pomogne da ode na valjanu dijagnostiku i dobije tretman. To može da podrazumeva i ohrabrivanje pojedinca da ostane na lečenju dok simptomi ne počnu jenjavati (nekoliko nedelja), ili potražiti drugačiji tretman ako ne dođe do poboljšanja. Povremeno, možda ćemo morati sami da zakažemo i odemo u pratnji osobe kod lekara kao i da vršimo nadzor nad uzimanjem lekova.

Druga najvažnija stvar koju možete ponuditi nekome ko ima depresiju je svoju emotivnu podršku – za šta služe prijatelji na kraju krajeva. Znajući da druga osoba brine o njima i da ne želi da ih gleda kako pate daje tračak nade koji pomaže depresivnoj osobi da pregura još jedan dan . Nuđenje svoje emocionalne podrške znači pružiti razumevanje, ljubav, ohrabrenje i biti strpljiv. Morate biti stena osobe u njenoj oluji depresije.

Podstaknite depresivnu osobu na razgovor i pažljivo slušajte. Nemojte omalovažavati osećanja o kojima govori, ali ukažite na realnu sliku i dajte joj nadu.

Pozovite depresivnu osobu u šetnje, na izlete, u bioskop, i druge aktivnosti. Budite nežno uporan ako je vaš poziv je odbijen. Podstičite učestvovanje u nekim aktivnostima koje su joj nekada pričinjavale zadovoljstvo, kao što su hobiji, sport, religijske ili kulturne aktivnosti, ali ne gurajte depresivnu osobu da radi stvari prebrzo i prerano. Depresivnoj osobi treba skretanje pažnje i društvo, ali previše zahteva mogu povećati osećaj neuspeha.

Nikada nemojte optuživati ili sugerisati da depresivna osoba glumi bolest ili da je lenja, ili očekivati ​​da će se on ili ona “trgnuti iz toga”. Depresija je pravi poremećaj kao što je dijabetes. Dakle, kao što se osoba sa dijabetesom ne može  “trgnuti” iz svoje bolesti, tako se ni jedna osoba sa depresijom ne može „trgnuti“ iz svoje. Takođe ne treba zanemariti opaske o samoubistvu. Ako je moguće, može biti korisno podeliti to sa psihoterapeutom depresivne osobe ili lekarom.

Osobu sa depresijom takođe treba podsticati da slede svoj plan lečenja. To uključuje uzimanje lekova na recept kao i da se pridržava uputstava vezano za unos alkohola dok je na terapiji (koji se ne preporučuje ili ograničava). Osobe ponekad mogu biti u otporu da uzimaju lekove za depresiju, pogrešno verujući da je depresija nešto sa čim bi trebalo „sami da se izbore“. Takav stav retko kome može pomoći, i brojna naučna istraživanja na ovu temu govore u prilog činjenici da se depresija najbolje leči kombinacijom lekova i psihoterapije.

Konačno, sa tretmanom, većina ljudi sa depresijom bude bolje. Imajte to na umu, i ohrabrujte depresivnu osobu da će, vremenom i uz pomoć, on ili ona se osjećati bolje.

srce

Ponekad pomaže i sama činjenica da ste tu, da ste uz osobu i da ste prisutni, jer uglavnom ono što depresivnoj osobi najviše treba je neko ko će je saslušati.

Prethodni tekstKome se obratiti za pomoć kada smo depresivni?
Sledeći tekstKlinička depresija: Dijagnostika i lečenje
Dr sci.med. Petar Vojvodić
Psihijatar, REBT Psihoterapeut i doktor medicinskih nauka. Osnivač Specijalističke psihijatrijske ordinacije i udruženja za mentalno zdravlje Psihocentrala, Beograd.