Šta je depresija?

Depresija nije samo povremeni osećaj tuge. Umesto toga, depresiju karakteriše dugotrajni, svakodnevni osećaj tuge, beznađa, bezvrednosti i prazne. Osoba koja doživljava depresiju često ne vidi budućnost za sebe i oseća kako se svet zatvara u oko nje. Znakovi upozorenja i simptomi depresije su obično prilično jasni ljudima oko osobe koja pati – osoba uopšte više ne liči na sebe. Promene u raspoloženju osobe su najočiglednije prijateljima i porodici.

Depresija se takođe doživljava kao gubitak interesovanja i energije u aktivnostima koje osoba obično uživa radi. Aktivnosti kao što su rad, izlazak ili provođejnje vremena sa porodicom i prijateljima. Većina ljudi sa depresijom ima problema sa ishranom i spavanjem – bilo previše ili premalo. Depresivne osobe imaju smanjenu sposobnost upamćivanja i koncentracije. Često će se osećati razdražljivo i biti u nemiru.

Znakovi upozorenja i simptomi depresije

Neće depresivna osoba doživeti svaki simptom depresije. Neki ljudi imaju par simptoma, dok neki imaju mnoge. Jačina simptoma varira od pojedincima i takođe varira tokom vremena.

Depresija

  • Uporno tužno, teskobno ili prazno raspoloženje
  • Osećaj beznađa, pesimizma
  • Osećanje krivice, bezvrednosti, bespomoćnosti
  • Gubitak interesovanja ili zadovoljstva u hobijima i aktivnostima u kojima su nekada uživali, uključujući i seks
  • Smanjena energija, umor, osećaj “usporenosti”
  • Poteškoće u koncentraciji, prisećanju ili donošenju odluka
  • Nesanica, rano-jutarnje buđenje, ili prespavljivanje
  • Smanjen apetit i/ili mršavljenja ili prejedanje i gojenje
  • Misli o smrti ili samoubistvu; pokušaja samoubistva
  • Nemir, razdražljivost
  • Uporni fizički simptomi koji ne reaguju na lečenje, kao što su glavobolje, smetnje pri varenju hrane i hronična bol

Da bi se dijagnostikovala depresija, osoba mora doživljavati ove simptome svakog dana, tokom najmanje 2 nedelje.

Vrste depresije

Postoji nekoliko vrsta depresivnog poremećaja i svaka depresija ima svoje jedinstvene simptome i tretmane.

Major depresija (klinička, teška depresija) je najčešći tip depresivnog poremećaja, karakterišu je kombinacija simptoma (videti spisak simptoma) koji ometaju sposobnost za rad, učenje, spavanje, ishranu i uživanje ​​u ranije ugodnim aktivnostima. Takva onesposobljavajuća epizoda depresije može se dogoditi samo jednom, ali češće se javlja nekoliko puta u životu. Stručnjaci iz oblasti mentalnog zdravlja koriste listu specifičnih simptoma kako bi utvrdili postoji li major depresija ili ne. Depresija se takođe rangira od strane vašeg lekara ili drugog stručnjaka za mentalno zdravlje u smislu njene težine – blage, umerene ili teške. Teška depresija je najozbiljniji oblik.

Manje ozbiljni tipovi depresije, distimija, uključuju dugoročne, hronične simptome koji ne onesposobljavaju, ali otežavaju osobi da optimalno funkcioniše i da se dobro oseća. Mnogi ljudi sa distimijom takođe, u nekom trenutku za vreme života, dožive velike (major) depresivne epizode.

Druga vrsta depresije se doživljava u okviru bipolarnog poremećaja. Bipolarni poremećaj nije tako rasprostranjen kao i drugi oblici depresivnih poremećaja, i karakrerišu ga ciklične promene raspoloženja: veliki usponi (manija) i padovi (depresija). Ponekad su promene raspoloženja dramatične i brze, ali najčešće nastupaju postupno.

Kada je u depresivnom ciklusu, pojedinac može imati bilo koji ili sve od simptoma depresivnog poremećaja. Kada je u maničnom ciklusu, pojedinac može biti preaktivan, brbljiv, i imati jako mnogo energije. Mania često utiče na razmišljanje, rasuđivanje i socijalno ponašanje na načine koji uzrokuju ozbiljne probleme i neugodnosti. Na primer, pojedinac u fazi manije se može osetiti ushićeno, pun velikih planova koji se kreću od nerazumnih poslovnih ideja pa do romantičnih veza. Mania ukoliko se ne leči, može se pogoršati do psihotičnog stanja.

Prethodni tekstDepresija
Sledeći tekstKome se obratiti za pomoć kada smo depresivni?
Dr sci.med. Petar Vojvodić
Psihijatar, REBT Psihoterapeut i doktor medicinskih nauka. Osnivač Specijalističke psihijatrijske ordinacije i udruženja za mentalno zdravlje Psihocentrala, Beograd.