Shizofrenija: Uticaj sporta na simptome

sport i shizofrenija

Osobe sa teškim mentalnim poremećajima su pod značajnim rizikom od hroničnih bolesti povezanih sa sedentarnim načinom života i sporednim efektima lekova. Između ostalog, ove hronične bolesti uključuju dijabetes, hiperlipidemiju i kardiovaskularne bolesti. Stoga, za osobe sa mentalnim bolestima je od izuzetnog značaja modifikacija životnog stila. Jedna od nužnih komponenti modifikacije životnog stila jeste uvođenje fizičkih aktivnosti.

Shizofrenija – fizičko i psihičko zdravlje

Shizofrenija je težak mentalni poremećaj koji podrazumeva simptome kao što su halucinacije, sumanutosti, teškoće u organizovanju misli, dezorganizovan govor, teškoće u donošenju odluka, teškoće u koncentraciji, značajno smanjen emocionalni odgovor.. Simptomi shizofrenije najčešće počinju između 16. i 30. godine i na njen nastanak utiču kako genetski činioci i moždana hemija tako i sredinski činioci.

Shizofrenija je doživotan poremećaj, ali farmakoterapija može pomoći u kontrolisanju mnogih simptoma. Na žalost, celoživotna upotreba lekova dovodi i do neželjenih dejstava. Jedni od čestih sporednih efekata lekova jesu dobijanje na kilaži i nevoljni pokreti mišića.

Generalno gledano, fizičko zdravlje osoba koje boluju od shizofrenije je značajno lošije u odnosu na opštu populaciju. Pored nuspojava lekova jedan od glavnih faktora koje doprinose ovome jeste sedentaran način života koje osobe sa shizofrenijom vode. Najčešća posledica života provedenog u sedenju jeste gojaznost. Gojaznost se pokazala kao faktor odgovoran za povećanu morbidnost i stepen mortaliteta kod osoba sa shizofrenijom. Takođe, pokazana je povezanost između gojaznosti i negativnog uticaja na pamćenje kod osoba koje boluju od shizofrenije (Friedman & sar, 2010).

Pored značajno lošijeg fizičkog zdravlja, izolacija i stigmatizacija osoba sa shizofrenijom dovodi i do pogoršanja njihovog psihičkog zdravlja. Osobe sa shizofrenijom najčešće imaju osećanje niže vrednosti, nedostatak motivacije i volje kao i smanjen doživljaj samoefikasnost. Takođe, čest nedostatak adekvatne socijalne podrške i socijalna stigmatizacija dovode do toga da osobe sa teškim mentalnim poremećajima kao što je shizofrenija nemaju osećaj pripadanja.

Sport i fizičko zdravljesport

Jedna od najefikasnijih metoda za regulisanje telesne težine jeste fizička aktivnost.

Istraživanja su pokazala da redovno vežbanje dovodi do poboljšanja fizičkog zdravlja osoba koje boluju od shizofrenije (Gorczyniski & Faulkner, 2010; Pajonk & sar, 2010).

Učestvovanje u sportu dovodi ne samo do smanjenja telesne težine već i povećanja motivacije koje utiče primarno na navike jedenja, higijenu i volju za vežbanjem kao i povećane svesnosti o sopstvenom telu. Vežbanje dovodi i do zdravijih obrazaca spavanja što se dalje odražava na poboljšanje fizičkog zdravlja. Istraživanja su pokazala da je redovno vežbanje dovelo i do povećanog nivoa fizičke spremnosti i povećanja tolerancije na vežbanje kod osoba koje boluju od shizofrenije (Fogarty, Happell & Pinikahana, 2004).

Preporučeno vežbanje je biciklizam, joga, šetanje, džogiranje i vežbe snage. Savetuje se da se vežbanje izvodi umerenim intenzitetom, 30 minuta dnevno, većinom dana u nedelji. Ovih 30 minuta ne mora da bude kontinuirano, 3 puta po 10 minuta je podjednako efikasno kao i jedno 30-minutno vežbanje.
Dobrobiti sporta za fizičko zdravlje osoba obolelih od shizofrenije:
  • Smanjenje telesne težine
  • Snižavanje krvnog pritiska
  • Poboljšanje navika jedenja
  • Poboljšanje higijene
  • Normalizovanje ritma spavanja
  • Povećanje fizičke spremnosti
  • Smanjenje mišićne tenzije i nevoljnih pokreta mišića

Sport i psihičko zdravlje

Pored poboljšanja fizičkog zdravlja sport se pokazao kao efikasan u redukciji pozitivnih i negativnih simptoma shizofrenije.

Učestvovanje u sportu je povezano sa jačanjem osećaja identiteta i samopouzdanja, sa prisustvom značajne socijalne podrške i osećajem pripadanja. Upravo ovo su aspekti koji nedostaju osobama sa shizofrenijom i u čijem razvoju sport može imati značajnu ulogu.

sport

Kroz razvijanje osećaja identiteta, samopouzdanja i pripadanja kod osoba sa shizofrenijom dolazi i do povećanja nivoa motivacije i istrajnosti u sportu i time bivaju manje osetljive na psihosocijalne barijere sa kojima se najčešće susreću (Soundy & sar, 2012).

Sport pospešuje kvalitet života osobe kroz pružanje značajnih, smislenih, normalizujućih aktivnosti koje vode postignuću i pružaju osećaj svrhe.

Kroz angažovanje i socijalnu interakciju osobe razvijaju samopouzdanje i socijalne veštine koje mogu da imaju širi uticaj na socijalne interakcije u drugim situacijama.

Takođe, učestvovanje u sportu smanjuje i depresivno raspoloženje koje je često prisuto kod osoba obolelih od shizofrenije.

Dobrobiti sporta za psihičko zdravlje osoba obolelih od shizofrenije:
  • Jačanje osećaja identiteta
  • Jačanje samopouzdanja i razvijanje socijalnih veština
  • Osećaj pripadanja
  • Pružanje značaja i svrhe
  • Osećaj postignuća
  • Povećanje motivacije i istrajnosti
  • Smanjuje negativno i pospešuje pozitivno raspoloženje
  • Poboljšava kratkoročno pamćenje

Mehanizmi u osnovi pozitivnog uticaja sporta na simptome shizofrenije

  1. Neuroni ogledala

Iako su multipli mehanizmi uključeni u pozitivan uticaj vežbanja jedan od mehanizama je inerakcija između percepcije akcije i izvođenja akcije.

Sistemi koji su posrednici u percepciji, planiranju i izvođenju aktivnosti su u međusobnoj interakciji. Ključnu ulogu u ovoj interakciji imaju neuroni ogledala (mirror neurons). Neuroni ogledala doprinose anticipiranju ponašanja druge osobe u socijalnoj interakciji i njihova disfunkcija može biti povezana sa određenim aspektima simptoma shizofrenije (Buccino, 2008)

  1. Ekstrastrijatni vizuelni korteks

Shizofrenija podrazumeva imamo smanjenu aktivaciju dela ekstrastrijatnog vizuelnog korteksa (EBA) koji je zadužen za posmatranje ljudskih tela i delova tela, ali koji takođe igra ulogu i u razumevanju tuđeg ponašanja. Učestvovanje u sportu dovodi do pojačane aktivacije ovog dela korteksa što dovodi do poboljšanja razumevanja tuđih namera, interpersonalne komunikacije, svesnosti o telu i opšte fizičke aktivnosti. Stoga, pretpostavlja se da je EBA jedan od neuroloških mehanizama u osnovi pozitivnih efekata sporta na simptome shizofrenije (Takahashi & sar, 2010).

srceSport je od izuzetnog značaja za osobe obolele od shizofrenije jer su one pod povećanim rizikom od daljeg narušavanja psihičkog i fizičkog zdravlja.

Istraživanja su pokazala da je učestvovanje u sportu dobro prihvaćeno od strane osoba sa teškim mentalnim bolestima, posebno od strane osoba koje su imale kontakt sa sportom pre javljanja bolesti. Kao i da je sport doživljen kao jedan od najprijatnijih i najkorisnijih komponenti tretmana.

Prilikom predlaganja sporta kao načina rehabilitacije potrebno je da medicinski radnici uzmu u obzir i potencijalne rizike koji postoje usled deficita u emocionalnoj i socijalnoj percepciji osoba sa shizofrenijom. Ovi faktori mogu predstavljati otpor u učestvovanju.

Prilikom uvođenja sporta u tretman potrebno je uzeti u obzir 1) želju osobe kada da počne sa aktivnošću i 2) pružiti adekvatno podržavajuće okruženje.

Prethodni tekstUpoznajmo opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP)
Sledeći tekstShema terapija
Sloboda Katanić
Master psiholog, REBT i KBT psihoterapeut.