PAT (pet assisted therapy), odnosno terapija uz pomoć životinja, je uveliko u upotrebi u zapadnim zemljama, kao pomoćni vid terapije kod dece sa psihijatrijskim poremećajima. Životinje su deo miljea u kom živimo, mogu da nam budu prijatelji, pogotovo deci, ali i pomoćni terapeuti.

Još se u mitologiji starih Indusa govori o jakoj vezi između ljudi i životinja. Najranije uključivanje životinja u terapijski program, je bilo u Belgiji u srednjem veku. Zatim su u Nemačkoj  životinje učestvovale kao deo terapijskog ambijenta beskućnika. Kasnije su Boris Levinson i Konrad Lorenc (dobitnik Nobelove nagrade iz polja fiziologije), isticali značaj životinja u terapiji, kao način (re)povezivanja ljudi sa prirodom.

U okviru PAT-a, imamo, tzv. pet visitation, zatim terapiju uz pomoć životinja (animal-assisted therapy), terapijsko jahanje konja…

Najjednostavniji oblik PAT-a je pet visitation terapija, u kojoj životinja inicira kontakt, a pacijent određuje pravac daljeg kontakta. Ova vrsta terapije je dovela do razvoja AAT (animal-assisted therapy), u kojoj kontakt sa životinjom, određen po posebnim kriterijumima postaje sastavni deo terapijskog procesa.

Kako životinje utiču na naše zdravlje i psihu?

Pokazano je da u kontaktu sa životinjama dolazi do pojačanog oslobađanja endorfina koji poboljšava raspoloženje, do smanjenja krvnog pritisak i lipida u krvi. Takođe je pokazano da su pacijenti koji imaju kućne ljubimce imali brži oporavak nakon ozbiljnih hirurških intervencija. Životinje blagodetno deluju na našu psihu pružajući nam druženje, utehu, oslobađaju nas od stresa, značajno snižavajući stepen depresivnosti. Pokazano je da su životinje veliki “pomagači” u lečenju bolesti zavisnosti, resocijalizaciji i opštem poboljšanju kvaliteta života. Osim toga, kontakt s životinjama nam pojačava osećaj sigurnosti i utiče da budemo više fizički aktivni što je svakako značajno za zdravlje.

Kako životinje pomažu u lečenju dece sa različitim psihijatrijskim poremećajima?

  1. Kod dece sa autizmom, kontakt sa životinjama, naročito psima pomaže u fokusiranju na određene radnje i komunikaciju sa ljudima. Terapija pomoću konja je u najnovijim studijama pokazala veliki pomak u redukciji simptoma autizma. Učestvovanje delfina u terapiji dece sa autizmom, je još uvek u fazi ispitivanja.
  2. Pilot studije obećavaju uspeh u lečenju dece sa ADHD-om (hiperkinetički poremećaj pažnje) uz pomoć terapije sa životinjama.
  3. Kod dece koja su žrtve zlostavljanja, terapija pomoću životinja značajno smanjuje simptome vezane za traumatski događaj i može da pomogne u tome da žrtva ne postane zlostavljač kasnije u životu.
  4. Životinje takođe mogu biti od pomoći, u lečenju depresije, u vidu produženog tugovanja nakon gubitka bliskih ljudi, i to tako što pružaju mir i sigurnost, snižavaju anksioznost i olakšavaju razgovaranje o traumatičnim događajima.
  5. Kod dece sa cerebralnom paralizom, fizikalna terapija koja koristi pokrete konja (hippo therapy), značajno poboljšava simetriju mišićne aktivnosti.
  6. Takođe, odnos dece prema kućnim ljubimcima nam mnogo može reći o psihološkomm razvoju dece. Na primer, zlostavljanje kućnih ljubimaca od strane dece, može ukazivati na nasilje koje trpe u porodici, ili na loše odnose u porodici, što dalje može ukazivati na rane znake za buduće auto ili heteroagresivno ponašanje.

Na kraju, terapija uz pomoć životinja je noviji oblik terapije, koji se naročito primenjuje kod dece sa neurorazvojnim i emocionalnim poremećajima kao i poremećajima ponašanja.

Pored toga što nam životinje mogu pomoći kao “terapeuti”, oni su i naši prijateji i veza sa  prirodom koju često zanemarujemo.

IZVORS. Chandramouleeswaran. P. S. Sudhakar Russell. Complementary Psychosocial Interventions in Child and Adolescent Psychiatry: Pet Assisted Therapy.
Prethodni tekstVaspitni stil roditelja
Sledeći tekstTerapija umetnošću u adolescenciji – Art terapija
Spec dr med Tamara Trutnovski Kočović
Specijalista dečje i adolescentne psihijatrije REBT psihoterapeut p.s. REBT psihoterapeut za decu i adolescente