Fizička aktivnost za bolji kvalitet života

Fizička aktivnost poboljšava mentalno i fizičko zdravlje. Govorimo detaljnije o pozitivnim uticajima fizičke aktivnosti na vaš organizam.
Fizička aktivnost poboljšava mentalno i fizičko zdravlje. Govorimo detaljnije o pozitivnim uticajima fizičke aktivnosti na vaš organizam.

Da li želite da dodate još godina svom životu? Ili života svojim godinama? Kada se osećate dobro, jača vam želja za životom!

Američka asocijacija za zdravlje srca preporučuje najmanje 150 minuta umerene aktivnosti svake nedelje, što je 30 minuta najmanje 5 dana u nedelji, ali i tri 10-minutne sesije aktivnosti su jednako korisne za vašu ukupnu formu kao i jedna 30-minutna sesija. Ovo je moguće ostvariti! Fizička aktivnost takođe može da vas podstakne da više vremena provodite napolju.

Evo nekih razloga zašto je dokazano da fizička aktivnost poboljšava i mentalno i fizičko zdravlje.

Fizička aktivnost podstiče mentalno zdravlje.

Redovna fizička aktivnost može da umanji napetost, anksioznost, depresiju i bes. Možda nećete primetiti da se osećate dobro odmah nakon fizičke aktivnosti, ali većina ljudi takođe primećuje poboljšanje opšteg stanja tokom nedelja i meseci kada fizička aktivnost postane deo njihove rutine.

Fizička aktivnost poboljšava fizičko zdravlje.

Umanjeni faktori rizika

Previše sedenja i sedentarnih aktivnosti može da poveća rizik od kardiovaskularnih bolesti. Jedna studija je pokazala da odrasle osobe koje gledaju televiziju više od 4 sata dnevno imaju 46 odsto veći rizik od smrtnosti usled kardiovaskularnih bolesti.

Veća aktivnost može da pomogne da smanjite krvni pritisak i povećate nivo dobrog holesterola.

Fizička aktivnost takođe produžava vaše optimalno zdravlje.

Bez redovne fizičke aktivnosti, organizam polako gubi snagu, izdržljivost i sposobnost da dobro funkcioniše. Osobe koje su fizički aktivne i imaju zdravu telesnu težinu žive oko 7 godina duže od onih koje su neaktivni i gojazni.

Pored navedenih prednosti po zdravlje, umerena aktivnost, kao što je brza šetnja, može da ima i druge prednosti po zdravlje, kao što su:

  • bolja cirkulacija krvi, što smanjuje rizik od srčanih bolesti
  • održavanje telesne težine pod kontrolom
  • pomaže u borbi da se ostavi pušenje
  • povećava nivo dobrog holesterola
  • sprečava i kontroliše visok krvni pritisak
  • sprečava lomljenje kostiju
  • povećava nivo energije
  • pomaže u kontroli stresa
  • smanjuje napetost
  • podstiče entuzijazam i optimizam
  • sprečava anksioznost i depresiju
  • pomaže da brže zaspite i spavate dubljim snom
  • poboljšava samopouzdanje
  • povećava snagu mišića, čime raste sposobnost za druge fizičke aktivnosti
  • pruža način da delite aktivnost da porodicom i prijateljima
  • smanjuje rizik od dobijanja koronarnih srčanih bolesti i kardiovaskularnih bolesti za 30-40 odsto
  • smanjuje rizik od moždanog udara za 20 odsto kod umereno aktivnih osoba i za 27 odsto kod onih koje su veoma aktivne
  • uspostavlja navike koje su dobre za zdravlje srca kod dece i sprečava uslove (gojaznost, visok krvni pritisak, loš nivo holesterola, loše životne navike itd) koji dovode do srčanog i moždanog udara kasnije u životu
  • pomaže u odlaganju ili sprečavanju hroničnih bolesti povezanih sa starenjem i duže održava kvalitet života i nezavisnost kod starih osoba

Zašto se i sami ne uverite? Jednom kad prevaziđete inertnost i pronađete kreativne načine da uklopite fizičku aktivnost u svoj život, složićete se da je napor uložen da se pokrenete bio vredan truda!

www.heart.org

Prethodni tekstNamirnice koje treba isključiti: Hrana i lekovi
Sledeći tekstOtvorena senzorna soba za decu i omladinu sa autizmom
Dr sci.med. Petar Vojvodić
Psihijatar, REBT Psihoterapeut i doktor medicinskih nauka. Osnivač Specijalističke psihijatrijske ordinacije i udruženja za mentalno zdravlje Psihocentrala, Beograd.