Gubitak posla i nezaposlenost: Kako prevazići stres

Kako prevazići stres usled gubitka posla i nezaposlenosti

Gubitak posla i nezaposlenost je nešto sa čime se danas suočava sve veći broj ljudi.

Kao i sve druge životne promene na koje je potrebno da se prilagodimo, i gubitak posla i nezaposlenost predstavljaju stresne događaje. Oni stoje visoko na skali stresnih događaja jer sa sobom, pored gubitka prihoda, povlače i niz drugih posledica.

Posao koji radimo je mnogo više nego samo način da zaradimo za život. Posao nas definiše i u sopstvenim i u tuđim očima. Kada radimo, posao čini da imamo strukturiran dan, čini da imamo osećaj svrhe i značaja.

Nakon svakog negativnog događaja normalno je da imamo različite negativne emocije. Pa tako i nakon gubitka posla ili u toku nezaposlenosti, normalno je da osećamo tugu, ljutnju, da se osećamo razočarano, ali je ok i da se osećamo besno i depresivno. Ono što je važno, jeste vreme koliko su te emocije prisutne. Jer ako se disfunkcionalna osećanja zadrže duže, osoba se ne adaptira na novonastalu situaciju  i ništa ne preduzima kako bi ponovo našla posao (a želi da ga nađe), potrebno je potražiti pomoć terapeuta.

Kako ćemo reagovati na gubitak posla i nezaposlenost zavisi od naše ličnosti, prethodnih iskustava, materijalne situacije, socijalne podrške…

Sa stresom usled gubitka posla ili nezaposelnosti možemo se boriti na dva načina – konstruktivno i destruktivno.

Destruktivni način podrazumeva povlačenje u sebe, jadikovanje ili često osećanje besa, želja za osvetom, okrivljavanje drugih, sistema i života. Takođe, u destruktivne načine spadaju i preterano spavanje, plakanje, pretarano uzimanje hrane i alkoholnih pića, korišćenje supstanci, pušenje i uzimanje lekova za smirenje.

Konstruktivan način prevazilaženja podrazumeva pre svega prihvatanje novonastale situacije i aktiviranje – traženje posla.

Za razliku od drugih stresnih događaja, gubitak posla i nezaposlenost nije nešto nad čime nemamo kontrolu. Naravno, ne možemo kontrolisati da li ćemo posao dobiti ili izgubiti ali možemo uticati na mnogo drugih stvari.

Mnogi uspešni ljudi su doživeli velike neuspehe u toku svoje karijere i učili su iz tih neuspeha što je dovelo do toga da pronađu rešenja, pokušaju nešto opet ili na drugačiji način.

Evo šta možemo da uradimo nakon gubitka posla ili nezaposlenosti:

  • tražimo od bivšeg poslodavca da nam da preporuku,
  • dopunimo svoj CV i pošaljemo potencijalnim firmama u kojima bi želeli da radimo,
  • redovno pratimo konkurse i konkurišemo za poslove koji nas zanimaju,
  • prijavimo se na evidenciju NSZ,
  • javimo rođacima, prijateljima, bivšim kolegama i poznanicima da tražimo posao – možda nam oni mogu pomoći,
  • pohađamo različite besplatne seminare na internetu ili u okviru različitih ustanova, udruženja…,
  • dokvalifikujemo se ili prekvalifikujemo,
  • volontiramo i tako steknemo dodatna iskustva i kontakte,
  • prijavimo se na različite stručne prakse,
  • radimo negde honorarno ili pokušamo da započnemo neki svoj posao,
  • posetimo sajmove zapošljavanja,
  • itd.

Naš savet srce

Gubitak posla i nezaposlenost su deo života, deo karijere i nemojte zato dozvoliti da to utiče na Vašu sliku o sebi. Uz strpljenje, trud, povećanje kontakata, velike su šanse da ćete naći nov posao. Zato je dobro da napravite plan traženja posla – izlistajte šta ćete sve uraditi, koga ćete kontaktirati, koje oglase ćete gledati… Potom, iako je u današnje vreme teško pronaći drugi posao, ipak nije dobro prihvatati bilo kakve poslove i poslove koje ne želite da radite. Jer ako nemotivisani idete na intervju, velika je šansa da nećete biti primljeni što može dovesti do negativnih osećanja i možete posmisliti da ne možete ni takav posao dobiti. Zato je najbolje da konkurište za one poslove za koje želite da budete primljeni.

Takođe je važno da zadržite dnevnu rutinu – napravite plan šta ćete tog dana raditi. Kada ne idete redovno na posao, može se desiti da se ulenjite. Mnogo je bolje ovo slobodno vreme iskorititi na neke druge korisnije stvari. Pored toga, važno je da se bavite fizičkom aktivnošću, da šetate,  budete  na čitom vazduhu, družite se sa porodicom i prijateljima, smejete se što više, bavite se svojim hobijem itd.

Iako je u prvom trenutku gubitak posla veliki šok, ako prihvatite činjenično stanje, aktivirate se i prilagodite na trenutnu situaciju, ovaj period traženja posla može biti manje stresan i u nekim slučajevima dobar za Vas jer Vam  može otvoriti vrata ka nekim drugim mogućnostima. Ako imate teškoće da prevaziđete negativne emocije, povlačite se u sebe, krivite sebe ili druge, imate nisku frustracionu toleranciju i slično, potrebno je da potražite pomoć svojih najbližih, prijatelja, a u nekim slučajevima i pomoć psihoterapeuta.

 

Prethodni tekstAlprazolam (Ksalol, Xanax)
Sledeći tekstAfektivno vezivanje i problemi vezivanja
Aleksandra Crvenić Pacek
Master pedagog i sertifikovani REKBT psihoterapeut. U svom radu primenjuje REBT, KBT i Shema psihoterapiju.  Autor i Trener psihoedukativne organizacije Psihocentrala.