6 načina da postanete mentalno jači

rezilijentnost, otpornost, depresija, teške životne situacije, prevazilaženje
Rezilijentnost iliti otpornost je neretko povezana sa trenucima velikih nesreća kao što su na primer traume u detinjstvu, velike životne promene, kao i one koje koje se tiču sticanja određenih zahtevnih životnih i neživotnih veština.

Čemu služi rezilijentnost?

Iza izreke ,,Ono što nas ne ubije, ojača nas” stoji ideja da su prepreke tu kako bi nas podstakle na lični rast i razvoj. Najteži deo svega toga je zapravo preuzeti korake da bismo se suočili sa problemima i na neki način ih prevazišli u trenutku kada nam životne okolnosti nisu baš od pomoći. Rezilijentnost iliti otpornost je neretko povezana sa trenucima velikih nesreća kao što su na primer traume u detinjstvu, velike životne promene, kao i one koje koje se tiču sticanja određenih zahtevnih životnih veština. Uprkos svim koristima izgrađivanja rezilijentnosti, ona se često izbegava zašto što podrazumeva da se suočimo sa bolnim izazovima sa kojima možda nismo spremni da se nađemo ,,lice u lice”.

Šta je to rezilijentnost? 

Rezilijentnost se često predstavlja kao crta ličnosti, proces, čitav spektar ponašanja ili kao kombinacija sva tri, često uz postojanje internih i eksternih mehanizama koji pomažu u prevazilaženju teških situacija. Interni mehanizmi su uglavnom smisao za humor ili zauzimanje pozitivnog stava, dok eksterni mehanizmi podrazumevaju društvenu podršku od strane porodice, kolega sa posla, ili nekih drugih grupa čiji smo članovi. Sve u svemu, za osobu se kaže da je rezilijentna kada uspeva da se relativno brzo vrati u normalno stanje nakon traumatičnog ili nemilog događaja koji ju je zadesio.

Šta još pomaže izgradnji rezilijentnosti?

Mnoga istraživanja se bave time kako povećati rezilijentnost kada vas zadese nemili događaji. Na primer, stvaranje zdravih ličnih granica u međuljudskim odnosima može da pomogne u kontroli stresa. Ako je nemili događaj izazvao veliku tugu ili bol, sposobnost da se kaže ,,ne” i da se uspostavi neki lični prostor za tugovanje je veoma bitno i pomaže u izgrađivanju rezlijentnosti kao i ličnog rasta.

U daljem tekstu vam nudimo 6 saveta kako da poboljšate rezilijentnost. 

1. Idite u susret vašim strahovima. 

U redu je da budete uplašeni, ali smognite snage i idite u pravcu u kome raste vaš strah. Oni koji su visoko rezilijentni vide dalje od svojih strahova i orjentisani su na svoj krajnji cilj. Tako što idu prema onome što ih plaši i rade sve da bi te strahove prevazišli, na neki način daju snagu sami sebi i time potvrđuju i uvažavaju upravo tu snagu i svoju vrednost. Time što ne daju da ih sabotirajuće navike obuzmu ili tako što prosto odluče da smognu snage i da svojevoljno izađu iz bilo kakve vrste toksične veze, da prevaziđu nemili događaj, i slično, doprinose svojoj unutrašnjoj snazi i pomažu svom ličnom rastu i razvoju kao i razvoju opšte rezilijentnosti.

2. Postupajte u skladu sa vašim vrednostima. 

Kada osoba odluči da pojača svoju rezilijentnost, ona u isto vreme odlučuje da postupa u skladu sa svojim vrednostima i ponašanjima. Na primer, ako imate specifičan cilj da povećate svoju samostalnost i samopoštovanje, deo ostvarenja tog cilja može da uključuje da ne upoređujete sebe sa drugima i da date sebi dovoljno vremena da izgradite ono što ste naumili. Ako ostanete verni svojim vrednostima, vaše ponašanje će se znatno promeniti i moći ćete da ispunite svoj cilj.

U isto vreme, ako vaše vrednosti, postupanja i ciljevi nisu u skladu jedno sa drugim, moći ćete da primetite da ne rastete i ne razvijate se onako kako ste želeli. To je možda znak da morate da napravite određene promene kada je u pitanju vaš plan i da se vratite na put koji ste prvenstveno sebi zacrtali.

3. Zapisujte svoje misli.

Kada vam se desi da vam život priredi nemile događaje, često vam se ne priča o njima kada ste u društvu. Međutim, to može da odvede u začarani krug i da počnete da zadržavate sve negativne emocije u sebi. Ako ne želite da se poverite porodici ili prijateljima, uvek možete da počnete da zapisujete svoje misli, bilo da je to u svesci ili na kompjuteru. Često stavljanje misli na papir može da pomogne da prepoznate koje su to vaše potrebe i želje i da vas vrati na pravi put. Ujedno, ovo sve povećava vašu rezilijentnost.

4. Promeni svoj pogled na situaciju. 

Ako ti se stalno u glavi vrte misli poput ,,bola” i ,,patnje” vrlo je verovatno da ćeš pretvoriti sebe u žrtvu i upasti u začarani krug. Reči koje koristiš za opisivanje svoje situacije te zapravo definišu i mogu znatno da utiču na to kako se osećaš. Koristi pozitivne izraze da opišeš problem koji te je zadesio, kao na primer ,,izvući ću se iz ovoga”, ,,ja to mogu”, ,,i ovo će proći”, i slično, da bi prosto promenio ili promenila percepciju trenutnog teškog momenta koji ti je život doneo.

5. Sagledaj problem kao pozitivan izazov. 

Rezilijentnost se sastoji takođe iz viđenja situacije iz drugog ugla i zapravo shvatanje nemilih događaja kao neke vrste izazova koje treba prevazići da biste iz njih izašli jači i bolji. Osobe koje su visoko rezilijentne obično vide nemile događaje kao lekcije iz kojih mnogo nauče i iz kojih izađu kao jače i pametnije osobe. Ako biste tako posmatrali stvari koje vam se dešavaju u žzivotu, to će vas ojačati iznutra i nateraće vas da donesete određene odluke u cilju prevazilaženja raznih nemilih događaja.

6. Brinite se o sebi. 

Budite nežni prema sebi. Kada prolazite kroz teške trenutke uradite nešto za sebe bilo da je to odlazak na masažu ili u spa ili to što ćete naći vremena za vežbanje, meditaciju, kuvanje, ili bilo šta drugo u čemu uživate. Imajte na umu da briga o sebi podrazumeva i traženje stručne pomoći ako ste shvatili da vam se u životu desilo ili se dešava nešto što sa čim ne možete sami da se izborite. Psihoterapija može da vam pomogne da rešite mnoge životne probleme kao i da izgradite veću rezilijentnost, a i inače, sam čin razgovora sa nekim ko je stručan, može mnogo da vam pomogne da se osećate bolje.