Da li smo depresivni ili lenji?

Lenjost se može definisati kao stanje neaktivnosti kao rezultat nespremnosti pojedinca da izvrši zadatak uprkos tome što ima sposobnost da to uradi.

Zašto je lenjost tako nepoželjna osobina? Da li je to uopšte osobina ili je to simptom nečeg drugog, kao što je anksioznost, depresija ili možda nekog drugog mentalnog poremećaja? Ljudi često mešaju depresiju sa lenjošću, ali ovo su dva različita pojma. Lenjost se uglavnom može definisati kao stanje neaktivnosti kao rezultat nespremnosti pojedinca da izvrši zadatak uprkos tome što ima sposobnost da to uradi. Lenjost se može javiti periodično i veruje se da je više mentalno stanje, nameran čin ili lični izbor. Neki stručnjaci teoretišu da je lenjost osobina ličnosti ili karakterni nedostatak.

Ključne razlike između depresije i lenjosti

Depresija i lenjost imaju mnogo toga zajedničkog, zbog čega su mnogi ljudi pogrešno označeni kao lenji. Razlog zašto „reč L” često ide uz depresiju je taj što je to uobičajen simptom depresije i mentalnih bolesti. Depresija i lenjost utiču na motivaciju, koncentraciju, nivo energije i kvalitet rada. Razlika je u tome što depresija utiče na mentalno zdravlje i raspoloženje, dok su lenji ljudi jednostavno nemotivisani stvarima koje su van njihove kontrole jer im nedostaje samosvest ili uvid u to šta ih motiviše. Lenjost je više situaciono iskustvo. Nekih dana možete biti lenji jer ste umorni od naporne nedelje. S druge strane, depresija može trajati nedeljama ili mesecima bez obzira na to koliko se odmarate.

Prava lenjost može biti mit

Prava lenjost kao moralni neuspeh ili crta karaktera pojedini smatraju mitom. Naravno, svi imamo dane kada smo dobrovoljno i blaženo lenji. Kada uzmemo slobodan dan npr. Biti lenj je čin brige o sebi. Prostor za gledanje televizije, naručivanje omiljene hrane i uživanje u trenutku za opuštanje bez manijakalnog tempa života.

Razlozi zbog kojih se možete boriti sa lenjošću

  1. Možda imate problema sa povezivanjem vrednosti

Povezivanje vrednosti se odnosi na to da li smatrate da je zadatak usklađen sa vašim sopstvenim vrednostima. Na poslu nam često dodeljuju zadatke koji izgledaju bezidejno ili beskorisno.  Većina nas ima sposobnost da potisne svoje misli o povezivanju vrednosti i radi na projektima koje su nam dodelili naši nadređeni. Međutim, neki ljudi smatraju da je gotovo nemoguće raditi posao koji ima malu percipiranu vrednost. Ako ste osoba koja povezuje vrednosti, važno je da razgovarate sa svojim šefom o tome. Obavezno pitajte zašto je projekat ili zadatak toliko važan. Udubite se dok zaista ne budete mogli da se uskladite sa sveobuhvatnom vrednošću zadatka kako biste konačno mogli da ga obavite. U suprotnom ćete odbiti da krente u projekat i nastaviti da odugovlačite i time zaradite etiketu „lenj“.

  1. Zavisni ste od društvenih medija

Zavisnost od društvenih medija je nažalost sve veći problem celokupnog društva, ali  je umerena konzumacija istih nešto što je naša realnost i svakako ima svoje pozitivne strane. Shvatite da vaše društveno “skrolovanje” doprinosi vašem mentalnom zdravlju na pozitivan  ali ponekad i na  negativan način. Fokusirajte se na racionalno provođenje vremena provedenog na društvenim medijima.

  1. Lenji ste jer imate previše posla

U današnje vreme posao se najčešće ne završava na samom poslu. Dosta ljudi posao prenosi i u svoje domove (zoom sastanci, odgovaranje na mejlove, spremanje za naredni sastanak). A na to se naravno nadovezuju i porodične obaveze (roditeljski sastanci, sređivanje kuće, obavljanje kupovine). Previše je. Mnogi ljudi na ovo iskustvo preplavljenosti reaguju nečim što liči na lenjost. Oni se povlače. Oni “navlače pokrivače preko glave “i koriste svoje izbegavanje i neodgovaranje kao način da kažu: „Previše mi je svega“.

  1. Imate neko mentalno ili telesno obolenje

Abulija, takođe poznata kao potpuni nedostatak volje, je simptom koji se javlja kod hronične depresije, šizofrenije i drugih mentalnih stanja. Ovaj simptom izaziva potpuni nedostatak interesovanja za započinjanje ili dovršavanje zadataka, uključujući jednostavne/dnevne aktivnosti. Medicinska stanja poput sindroma hroničnog umora, reumatoidnog artritisa, multiple skleroze i drugih mogu uzrokovati značajno smanjenje ličnih, profesionalnih i/ili društvenih aktivnosti.

Kako se motivisati ako mislite da ste lenji

  • Potražite na mreži inspirativne blogove/članke/video snimke, podkastove ili muziku koja podstiče.
  • Pažljivo razmislite o svim mogućnostima koje su vam na raspolaganju ili ispitajte stvari koje imate urađene u prošlosti, šta vam je pomoglo tada da izađete iz krize
  • Pozovite ili posetite nekoga sa kim uživate u razgovoru i/ili ko će vam podići raspoloženje i energiju
  • Nađite hobi, šetajte, pokušajte da se bavite sportom
  • Organizujte svoj životni i radni prostor
  • Pratite svoj napredak i nagradite sebe

Jezik ima moć. Razmislite o tome da potpuno izbacite reč „lenj“ , jer ima dosta negativnu konotaciju i može izazvati štetna osećanja. Ponekad to nazovite “vreme za razmišljanje” ili trenuci prostora kada samo “ postojimo”.psihoterapija, psihijatrijski lekovi i psihodijagnostika daju odgovor na pitanje kako da resim problemDepresivan ili samo lenj, i jedno i drugo je ok i ljudski.  Nije ni dobro ni loše. Hajde da svi radimo na tome da sebe i jedni druge rasteretimo intenzivnog prosuđivanja ova dva ljudska iskustva. Bilo da se borite sa depresijom, osećate se nemotivisanim ili ste zaglavili u kolotečini, postoje načini da sebi pomognete. Kontaktiranje prijatelja ili rođaka od poverenja, razgovorajte sa stručnjakom za mentalno zdravlje. Traženje moralne podrške i jačanje sopstvenih unutrašnjih snaga mogu značajno promeniti način na koji ćete prevazići ove izazove. I zapamtite da akumulacija sićušnih promena može doprineti značajnoj promeni koju želite da postignete.