Misli koje pogoršavaju anksioznost i kako ih pobediti

anksioznost, način razmišljanja, obrasci razmišljanja, negativni obrasci, briga, misli, mir, unutrašnji mir, perspektiva
Promena negativnih obrazaca razmišljanja može smanjiti nivo anksioznosti

Anksioznost je univerzalno ljudsko iskustvo.

Sa evolucione tačke gledišta, funkcija mozga nije da nas čini srećnima. Njegova funkcija je da nas zaštiti, držeći nas u stanju pripravnosti, dok tragamo za potencijalnim pretnjama. Naš mozak je vrhunski majstor u stvaranju hipotetičkih šta ako scenarija. Vešto ume da oslika šta bi sve moglo poći po zlu.

Ambiciozne osobe posebno su upoznate sa ovim glavnim pripovedačem. Sklone su misaonim obrascima koji povećavaju anksioznost dok doživljavaju ogroman pritisak da ispune samonametnuta očekivanja. Međutim, mnogi od ovih obrazaca zasnovani su na lažnim pretpostavkama.

Identifikovanje ovih obrazaca razmišljanja je ključni korak za smanjenje anksioznosti i vraćanje unutrašnjeg mira. Razvijanje zdravije perspektive takođe će vam omogućiti mirnije dane sa manje anksioznosti.

6 misaonih obrazaca koji povećavaju anksioznost

1. Ja sam kriv/a

Vaš unutrašnji kritičar može vam zameriti što niste ispunili sva očekivanja. Tada krivite sebe za neželjene ishode čak i ako oni nisu vaša krivica.

Na primer, možete sebe kriviti što niste uspeli da dobijete unapređenje. U konkurentskom okruženju, odluka o unapređenju drugog kandidata mogla je da bude zasnovana i na spoljnim faktorima koji su izvan vaše kontrole, poput sreće ili veze.

Može nam biti teško kada uloženi napori ne dovedu do željenog ishoda. Ali nema potrebe da sebi dodatno otežavamo bespotrebnom i strogom samokritičnošću.

2. Anksiozan/na sam zbog svega

Život je stresan. Na prepereke uglavnom nailazimo u najnepovoljnije vreme. Kada uspostavimo neki privid reda, život odluči da nam dodeli još par izazova.

Svoje probleme slažemo jedan na drugi, gomilamo ih, umesto da svaki od njih sagledamo sagledamo pojedinačno. Kada nas preplavi kolektivna težina svih problema anksioznost naglo raste. Problemi se pretapaju, što ujedno otežava njihovo rešavanje.

Često umemo da budemo zabrinuti i anksiozni zbog svega. U takvom scenariju, korisno je da navedemo svoje brige od najveće do najmanje, po tome koliku nam anksioznost izazivaju. Zatim analiziramo svaku brigu pojedinačno. Raščlanjivanje problema na manje celine čini ih lakšim za podnošenje i rešavanje.

3. Osećam se zarobljeno

Kada treba da donesemo odluku koju smatramo nepromenljivom, može nam biti veoma teško da se odlučimo. Ukoliko mislimo da su sve odluke konačne i da nakon donošenja odluke nema povratka, možemo se osećati preplavljeno i nelagodno svaki put kada treba da donesemo odluku.

Međutim, mnoge odluke su promenljivog karaktera. Ako niste zadovoljni svojim trenutnim poslom, uvek možete početi da tražite sledeći. Ako niste zadovoljni mestom gde živite, uvek možete potražiti neko novo mesto. Isto važi i za međuljudske odnose- prijateljstva, veze, itd.

Odluke često sa sobom nose i veliku odgovornost, kao i potencijalne posledice. Zato je samo neophodno da ne žurite. Dajte sebi dovoljno vremena kako biste prikupili sve potrebne informacije neophodne za donošenje ispravne odluke.

Važno je da ne zaboravite da veoma često odluke ne moraju biti trajne i da možete promeniti svoju odluku. I zato, kada se nađete na raskršću puteva, ova spoznaja idealna je da ukloni anksioznost i pritisak pri donošenju odluke.

4. Sve ili ništa

Razmišljanje u ekstremima je uobičajeno jer pojednostavljuje donošenje odluka. Lakše je birati između crne i bele boje u poređenju sa različitim nijansama i celim spektrom boja.

Kada ne uzmete u obzir čitav spektar mogućnosti lakše odlazite u anksioznost. Kada su vam jedine dve opcije 0 ili 100, ne ostavljate sebi mogućnost za greške. Ako ne postignete savršenih 100, onda ste 0 i niste uspeli. Razmotrite ovaj načina razmišljanja ako polažete ispit, spremate se za razgovor za posao ili uspostavljate novi režim vežbanja.

Postoje i određene situacije u kojima je razmišljanje „sve ili ništa“ opravdano. Ovi primeri uključuju hirurga tokom operacije, lekara koji prepisuje lekove ili pilota koji upravlja avionom. Greške u takvim situacijama mogu dovesti do katastrofalnih ishoda.

Međutim, većina naših svakodnevnih napora nema takav nivo odgovornosti. Možete pogrešiti na razgovoru za posao ili na ispitu i još uvek imati uspešan ishod. Isto važi i za vaše fitnes ciljeve, ako povremeno zanemarite svoju rutinu vežbanja ili pojedete kolač više.

Dajte sebi pravo da grešite i da učite na svojim greškama.

5. Najgore tek dolazi

Najčešći obrazac razmišljanja koji izaziva anksioznost je razmišljanje o najgorem slučaju. U ovom obrascu zanemarujemo sve one mnogo verovatnije scenarije i fokusiramo se na najgori mogući ishod, čak i ako ima malu verovatnoću. Ovaj misaoni obrazac ekvivalentan je fokusiranju na polomljenu granu drveta zbog koje ignorišemo celu šumu.

Većina naših briga su samo zamišljene konstrukcije koje žive u našem mozgu. Tretiramo ih kao neizbežne, iako se mnoge od njih nikada ne ostvare. Izdvojite trenutak da razmislite o tome kolike su zaista šanse da vaš strah postane stvarnost.

Pored toga, usredsredite se na preduzimanje razumnih mera predostrožnosti kako biste se zaštitili od najgoreg mogućeg ishoda. Ovo vam može pomoći da se usredsredite na stvari koje zaista jesu u vašoj kontroli.

6. Nisam dovoljno dobar/ra

Grešimo kada svoju sopstvenu vrednost vezujemo za nivo svog uspeha. Iznova i iznova jurimo sledeće dostignuće kako bismo povećali sopstvenu vrednost. Anksioznost raste kako naše samopoštovanje i samopouzdanje osciliraju sa uspehom i neuspehom.

Naša vrednost nije zasnovana na našem uspehu. Našu vrednost ne određuju diploma, nivo obrazovanja, fizičke sposobnosti, izgled ili koliko zarađujetmo. Vlastita vrednost je uvek prisutan, esencijalni deo čovekovog postojanja.

Naravno, nema ničeg lošeg u posedovanju diplome, poslovnom unapređenju ili povišici. Takve tendencije mogu rezultirati ličnim rastom i razvojem, i omogućiti vam da date svoj doprinos u životima drugih ljudi. Samo je važno da svoju sopstvenu vrednost ne zasnivate na svom uspehu.

Ukratko, kada iskusite anksioznost, izdvojite trenutak da razmislite o svojim obrascima razmišljanja. Ukoliko uočite da su zasnovani na pogrešnim pretpostavkama, setite se da za svaku od njih postoji rešenje, i da spoznajom i promenom negativnih misaonih obrazaca možete povratiti unutrašnji mir.

psihoterapija, psihijatrijski lekovi i psihodijagnostika daju odgovor na pitanje kako da resim problem