3 saveta za uspešan rad pod pritiskom

pod pritiskom, rad pod pritiskom, performanse, pritisak, fokus, koncentracija, uspeh, prezentacija, prezentovanje, podrška, trema, uzbuđenje
Čak i ako smo određeni zadatak obavili million puta, pod pritiskom ili u trenutku kada nas neko posmatra, umemo da izgubimo sposobnost i za najosnovnije veštine

Pritisak. Stiska nas, potiskuje i tera nas da preispitujemo sve, od toga šta da kažemo na razgovoru za posao do toga kako se neka reč pravilno izgovara. Je li ormar ili orman?

Čak i ako smo određeni zadatak obavili million puta, poput hodanja stepenicama, gledanja menija i poručivanja u restoranu, ili vezivanja pertli, pod pritiskom ili u trenutku kada nas neko posmatra, umemo da izgubimo sposobnost i za najosnovnije veštine. I zaista, zamislite osobu koja, tokom razgovora za posao, razmišlja kako da proguta vodu i mora nekoliko trenutaka da sedi sa ustima punim vode pre nego što uspe da se sabere.

Kako sprečiti da se mozak isključi pod pritiskom? Bez obzira da li pokušavate da održite prezentaciju na poslu ili spelujete određenu reč, naredna tri saveta biće vam od pomoći.

Savet br. 1: Budite uzbuđeni

Istraživači jedne od studija iz oblasti ekperimentalne psihologije zatražili su od učesnika da otpevaju određene pesme. Ali, pre nego što bi počeli da pevaju svakom učesniku je rečeno da naglas izgovori određenu frazu i – što je najvažnije – potrudi se da poveruje u nju. Fraze poput „Uznemiren sam“, „uzbuđen sam“, „miran sam“, „ljut sam“, „tužan sam“.

Softver za prepoznavanje glasa pratio je rezultate i analizirao je svaki nastup na više nivoa.

Koja grupa je prošla najgore? Možete da pogodite: grupa čija fraza je bila: „Uznemiren/a sam.“

A ko se najbolje pokazao? Možda mislite da je to grupa sa izjavom: „Smiren/a sam.“ To je često ono što pokušavamo da kažemo sebi pre nekog velikog trenutka, bilo dubokim disanjem ili drugim pokušajima opuštanja. Ali umesto toga, grupa koja je imala najbolji performans izjavila je: „Uzbuđen/a sam“.

U čemu je razlika? Pre bilo kog velikog trenutka postajemo fiziološki aktivni. Svi telesni sistemi se prebacuju u stanje „kretanja“. Čak i ako kažemo sebi da se smirimo, teško je usporiti srce koje ubrzano lupa i uzburkane nerve.

Umesto da pokušavamo da promenimo fiziologiju, možemo promeniti način razmišljanja govoreći sebi „Uzbuđen/a sam“. Ovo pretvara zadatak iz pretnje koja pod pritiskom  rezultira anksioznošću u novu priliku. I to u priliku zbog koje smo uzbuđeni. Posmatranje određenog zadatka kao nečega što možemo da uradimo, umesto nečega što moramo da uradimo, dodatano poboljšava naše performanse. Uostalom, svi žele da osete uzbuđenje.

Savet br. 2: Fokusirajte se koristeći ritual

Poznati voditelji često imaju poseban ritual u bekstejdžu pre nego što izađu na scenu da snime emisiju. Jedan od njih razgovarao bi sa svojim producentom, zatim se rukovao sa svakim ko je radio u bekstejdžu, žvakao žvaku i na kraju, ošamario bi sebe dva puta.

Slični rituali javljaju se i u svim vrstama sportova. Uzmimo za primer golf: Tajger Vuds je imao pripremnu rutinu koja je trajala tačno 18 sekundi: provera poravnanja, podešavanje položaja stopala, dva pogleda u loptu, a zatim udarac.

Ili košarka: Karl Malone bi driblao loptu i mrmljao sebi u bradu. Do danas niko ne zna šta je govorio sebi. Ali šta god da je bilo, uspelo je: njegov rekord u većini slobodnih bacanja i dalje opstaje.

Ove rutine pre izvođenja nekog zadataka ponekad posmatramo kao opesivno-kompulzivni poremečaj, ali ove dve vrste rituala se prilično razlikuju. OKP ritual je prinuda i izvodi se kao odgovor na misao koja izaziva anksioznost – opsesiju. Svrha ovakvog rituala je da neutrališe anksioznost.

Suprotno tome, svrha rutine pre izvođenja određenog zadatka je da reguliše fiziološko uzbuđenje, da uspostavi fokus i koncentraciju i prebaci telo na autopilot, tako da može bez problema da izvrši potez koji bi bio ometen prekomernim razmišljanjem i pritiskom.

Uprkos tome što većina ima svoju rutinu, naučnici još uvek ne znaju kako ona tačno funkcioniše. Ali, samo napred i probajte. U najgorem slučaju, kupićete sebi trenutak mira. U najboljem slučaju, iskoristićete blagodeti svoje rutine da poboljšate koncentraciju i glatko izvršite svoj zadatak.

Savet br. 3: Podržite sebe dodatno

Jedna od studija donosi nam kao rezultat suptilan, ali moćan potez.

Istraživači su sproveli studiju sa 150 učesnika. Učesnike su podelili u dve grupe. Od jedne grupe je zatraženo da snimi tri pozitivne izjave o svojoj trenutnoj fizičkoj spremnosti, poput „Ja sam u dobroj fizičkoj kondiciji“ ili „Vredno sam trenirao“. Druga grupa zabeležila je tri negativne izjave, poput: „Previše često se povređujem“ ili „Osećam se umornije nego obično“. Zatim je svaki učesnik preslušao svoje izjave.

Od učesnika je traženo, dok slušaju svoje izjave, da pomeraju glavu gore-dole, oponašajući klimanje glavom, ili da odmahuju glavom u stranu, što je oponašalo odmahivanje glavom u znak neslaganja.

Zatim je od svakog učesnika zatraženo da izvede skok, 30 čučnjeva i četiri dizanja tegova. Šta se desilo? Učesnici koji su klimali glavom uz svoje pozitivne izjave dospeli su na vrh rang liste. Oni koji su klimali glavom uz svoje negativne izjave postigli su najgore rezultate.

Istraživači su želeli da znaju mogu li fizički pokreti potvrđivanja ili opovrgavanja pojačati ono što sami sebi kažemo. Iz ovoga zaključujemo da mogu.

Kada sebi kažete „Shvatio sam“, ili još bolje „Uzbuđen sam“, klimnite glavom. Vaše telo obratiće pažnju.

I zato, oslušnite svoju fiziologiju i nemojte ići protiv nje, ali recite sebi da ste uzbuđeni zbog prilike pred sobom. Prizemljite se uz ritual koji će vam poboljšati fokus. I klimnite glavom dok razgovarate sa sobom- ovo će vam osnažiti veru u sebe i sopstveni uspeh. Rezultat? U svetu u kome će neko pobediti, a neko izgubiti, vi ćete zagarantovano imati odličan nastup, čak i pod pritiskom.

psihoterapija, psihijatrijski lekovi i psihodijagnostika daju odgovor na pitanje kako da resim problem