Autizam nije samo odsustvo govora

autizam, socijalne vestine, ishrana, razvoj dece
Većina nas zna da autizam često dolazi uz poteškoće u govoru. Ali to ne mora uvek biti tako. Kako prepoznati autizam čak i kada je govor prisutan?

Većina ljudi je upoznata sa informacijom da deca i odrasli ljudi koji imaju određeni razvojni poremećaj iz spektra autizma, često imaju i poteškoće u govoru. Govor može da bude odsutan, oskudniji, nerazumljiv, neadekvatno upotrebljavan ili bez upotrebne vrednosti.

Kako prepoznati autizam ukoliko je govor prisutan?

Socijalizacija

Osnovna karakteristika dece i ljudi sa autizmom je u domenu socijalizacije. Često izostaje autentična zainteresovanost za drugoga, potreba za udruživanjem, razmenom, deljenjem. Ponekad izgeda kao da druge ljude oko sebe ne primećuju. Nekad im je kontakt sa drugima neprijatan, a nekad su drugi tu kao sredstvo do njihovog cilja (da im dodaju nešto, dohvate neku hranu, igračku i slično). Zato često izostaje i kontakt očima kao jedna od osnovnih socijalnih veština. Takođe se može javiti nerazumevanje socijalnih normi, socijalno prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja. Čak i kada je govor adekvatno razvijen dolazi i do nerazumevanje neverbalne komunikacije.

Burne emotivne i fizičke reakcije

Deca i ljudi sa autizmom mogu imati naročito burne reakcije kad mogu biti agresivni prema

sebi i drugima. Razlog nam može biti poznat, ali često bude i bez nama znanog uzroka. Zašto ne znamo uzrok njihove uznemirenosti? Verovatno zato što ne umeju da nam kažu, zato što izbegavaju kontakt, zato što i sami ne razumeju, zato što je njihov svet ipak često drugačiji od našeg. Ove burnije reakcije u vidu udaranja sebe, udaranja glavom o čvrste podloge, griženja, ili pak udaranja i griženja drugih, mogu se npr. javiti na promenu rutine. Nama naizgled nebitna promena u vidu menjanja puta kojim idu u vrtić npr., može biti jak izvor uznemirenosti za njih.

Ponavljajući pokreti i specifična interesovanja

Deca sa autizmom neretko imaju pokrete koje ponavljaju u vidu lepršanja ručicama, skakutanja, i sl. i to može biti jedan od načina da iskažu kako se osećaju. Takođe se mogu interesovati za neobične teme, ili mogu biti skloni fascinacijama određenimpojavama, predmetima i slično. Ovo poslednje, naročito utiče na svakodnevno funkcionisanje, jer fascinacija koju imaju može da utiče na obavljanje drugih aktivnosti, npr.odlazak u školu.

Izbirljivost i osetljivost na stimuluse

Deca i ljudi sa autizmom, mogu imati problem sa snom i ishranom. Mogu biti jako izbirljivi u ishrani, ili osetljivi na određenu teksturu, boju ili miris hrane. Takođe mogu biti povišeno osetljivi na određene stimuluse (npr. buku) ili pak pojačano zainteresovani za određene stimuluse (tekstura određenih tkanina ili predmeta npr.).

Tretman ovih poremećaja je individualan i različit, kao i napredak. Ono što je sigurno je da je razvojne poremećaje potrebno prepoznati na što ranijem uzrastu, kako bi deca bila pravovremeno uključena u adekvatan tretman i kako bi njihov razvoj bio adekvatno praćen i stimulisan.psihoterapija, psihijatrijski lekovi i psihodijagnostika daju odgovor na pitanje kako da resim problemKod nas u ordinaciji možete zakazati razgovor i popričati o svakoj dilemi, nedoumici, poteškoći, i snagama Vašeg deteta. Tu smo za Vas.