Kako ponašanje roditelja utiče na dečiji razvoj?

Svaki roditelj želi najbolje svom detetu i stoga sve aktivnosti preduzima sa ciljem da njegovo dete bude zdravo i srećno.
Svaki roditelj želi najbolje svom detetu i stoga sve aktivnosti preduzima sa ciljem da njegovo dete bude zdravo i srećno.

Svaki roditelj želi najbolje svom detetu i stoga sve aktivnosti preduzima sa ciljem da njegovo dete bude zdravo i srećno. Neki roditelji su u tome više, a neki manje uspešni. Mnoge greške koje roditelji čine, čine iz neznanja ili straha.

Ne može jedna greška ili nekoliko načiniti veliku štetu detetu, ali dugotrajne greške, svakodnevno loše ponašanje prema detetu mogu dovesti do pojave poremećaja u razvoju i ponašanju.

U knjizi Velika knjiga o roditeljstvu, navedeni su vaspitni aspekti koji, prema mišljenju psihologa G. Degenera unapređuju ili ugrožavaju pravilan razvoj.

Vaspitni aspekti koji ugrožavaju pravilan razvoj deteta

Prema mišljenju psihologa G. Degenera, vaspitni aspekti koji ugrožavaju pravilan razvoj su emotivna hladnoća ili preterana emotivnost, nepoštovanje, naređivanje, nepoverenje, nedostatak motivacije, preopterećenost ili perfekcionizam.

  • Emotivna hladnoća ogleda se u odbojnosti, distanci, ignorisanju, izbegavanju fizičkog kontakta, a preterana emotivnost u prezaštićivanju, ograničenjima, zavisnošću, posesivnošu, preteranom fizičkom kontaktu i preteranoj brizi.
  • Nepoštovanje predstavlja potcenjivanje deteta, omalovažavanje, nepoverenje, odbacivanje, sprečavanje samostalnosti, pridike i negativni komentari.
  • Naređivanje podrazumeva maksimalno kontrolisanje, zabrane, ograničavanje slobode, naredbe i zahteve, kritike i pretnje.
  • Nepoverenje predstavlja nepoštovanje granica i pravila, dezorganizovanost, lenjost ili preopterećenost, nepažnju.
  • Nedostatak motivacije, preopretećenost ili perfekcionizam su izbegavanje razgovora sa detetom, monotono okruženje, preterana ambicioznost i želja za pobedom, prepreke u učenju, izbegavanje razgovora itd.

Vaspitni aspekti koji unapređuju i omogućavaju pravilan razvoj deteta

Prema mišljenju psihologa G. Degenera, vaspitni aspekti koji unapređuju i omogućavaju pravilan dečiji razvoj su emotivna toplina, pažnja, dogovaranje sa detetom, poverenje i ostali različiti podsticaji.

  • Emotivna toplina podrazumeva zainteresovanost za dete, nežnost, poverenje, smeh i radost, bliski fizički kontakt, izražavanje ljubavi, itd.
  • Pažnja se manifestuje kroz prihvatanje detata kao ličnosti, pohvale, osamostaljivanje detata, brigu i omogućavanje sigrunosti detetu, kvalitetno provedeno vreme sa detetom, itd.
  • Dogovaranje sa detetom podrazumeva minimalno nadgledanje deteta i omogućavanje detetu da preuzme odgovornost, davanje slobode i pružanje podrške, podsticanje samostalnosti, privrženost i ohrabrivanje.
  • Poverenje se ogleda u postavljanju jasnih granica detetu, utvrđivanje rituala i pravila, planiranje sopstvenih aktivnosti, dobra organizovanost i pouzdanost.
  • Različiti podsticaji koji utiču na dete su dobar odnos sa vršnjacima, postavljanje dobrih pitanja, proširivanje znanja iz različitih odlasti, znatiželjnost, i oni će pozitivno uticati na pravilan razvoj deteta.

Savet roditeljimasrce

Za pravila dečiji razvoj jako je važno da mu osnovne potrebe budu zadovoljene, a osnovne potrebe su potreba za sigurnošću, zaštita od opasnosti, brižan odnos, dobra i redovna ishrana,  dovoljna količina sna, druženje sa vršnjacima, fizička aktivnost, otkrivanje i istraživanje.

Dakle, pružite detetu mnogo ljubavi, nežnosti i pažnje, ali ne previše, ograničite ga, postavite mu janse granice i budite dosledni u njihovom potovanju, ali ne previše rigidni. Vi ste tu da podržite dete i da ga pripremite za život, a to ćete najbolje uraditi ako kod deteta razvijate osećanje sigurnosti u vas i u samo sebe, jer će tada dete imati samopouzdanja da istražuje i suočava se sa realnim situacijama.

Prethodni tekstŠta je to NTC sistem učenja?
Sledeći tekstStvaranje rutine za lakši povratak u školu
Aleksandra Crvenić Pacek
Master pedagog i sertifikovani REKBT psihoterapeut. U svom radu primenjuje REBT, KBT i Shema psihoterapiju.  Autor i Trener psihoedukativne organizacije Psihocentrala.