Sindrom o kojem se retko priča: sagorevanje u roditeljstvu 

roditeljstvo, sagorevanje u roditeljstvu, depresija, anksioznost
Sagorevanje u roditeljstvu je sindrom o kojem se retko priča upravo zbog toga što se roditelji osećaju loše da kažu da previše vremena sa decom može da ih odvede u anksioznost i depresiju.

Biti roditelj nije lak posao. Čak i u najboljem slučaju, kada sa partnerom lepo funkcionišete i imate njegovu ili njenu podršku, kada su deca zdrava i srećna, podizati i vaspitavati ljudsko biće ume da bude mukotrpan rad. Stoga, kao što postoji sindrom sagorevanja na poslu o kojem se već svakodnevno piše i govori, postoji i jedan sindrom o kojem se retko priča, a to je sindrom sagorevanja u roditeljstvu.

Sagorevanje u roditeljstvu je sindrom o kojem se retko priča upravo zbog toga što se roditelji osećaju loše da kažu da previše vremena sa decom može da ih odvede u anksioznost i depresiju. Zbog toga kriju kroz šta prolaze i veoma retko ili skoro nikada se ne obrate za stručnu pomoć.

Koji su simptomi sindroma sagorevanja u roditeljstvu? 

Sagorevanje u roditeljstvu je stanje fizičke, mentalne i emotivne iscrpljenosti. Ostavlja roditelje potpuno izmučene sa problemima kao što su neispavanost, loša koncentracija, depresivnost i hronična anksoznost.

Neki od najčešćih simptoma sagorevanja u roditeljstvu su:

  • Mentalna i fizička iscrpljenost;
  • Suicidne misli i misli o bekstvu;
  • Osećaj zarobljenosti;
  • Problemi sa zdravljem;
  • Anksioznost i depresija;
  • Razdražljivost;
  • Poremećaj spavanja;
  • Česte svađe sa partnerom zbog dece;
  • Osećaj kao da ste nedovoljno dobar roditelj;
  • Negativni komentari ili čak nasilnički nastrojeno ponašanje prema detetu.
Zašto se javlja sagorevanje u roditeljstvu? 

Koncept sagorevanja u roditeljstvu je postalo predmet istraživanja pre 30 godina.

Prema nekim studijama, jedan odrazloga za sagorevanje u roditeljstvu je nesrazmeran odnos između uloženog truda u roditeljstvo i rezultata. Naime, svako roditeljstvo podrazumeva stres i razne izazove, ali kada negativni aspekti roditeljstva prevagnu nad pozitivnim, onda postoji rizik od sagorevanja u roditeljstvu. Ovaj fenomen je češći kod majki nego kod očeva, iako ga i oni mogu razviti.

Takođe, danas, u vreme tehnologije, tinejdžeri i mladi su u konstantnom kontaktu sa svojim roditeljima. Čak i dok su u školi, mogu da ih pozovu u bilo kom trenutku i da im se za nešto obrate ili požale. Koliko god ovo bila prednost današnjeg doba, roditelj ima utisak kao da je stalno dostupan i pristutan i da nema ni trenutka vremena za sebe i za svoj posao.

Na sve to se prirodaje i uticaj društvenih mreža koje nas bombarduju sadržajima ,,savršenih roditelja i njihovom decom” i samim tim povećavaju šanse za sagorevanje u roditeljstvu.

roditeljstvo, sagorevanje, sagorevanje u roditeljstvu, depresija, anskioznost
Uticaj društvenih mreža koje nas bombarduju sadržajima ,,savršenih roditelja i njihovom decom” povećavaju šanse za sagorevanje u roditeljstvu.
Šta povećava rizik od sagorevanja u roditeljstvu?
  • Imati dete koje boluje od neke fizičke ili mentalne bolesti;
  • Perfekcionizam: osećaj da stalno morate da budete savršen roditelj;
  • Manjak podrške i pomoći od partnera;
  • Ako oba roditelja rade i/ili jure karijere;
  • Problemi sa finansijama;
  • Ako vam teško pada da tražite pomoć.
Šta smanjuje rizik od sagorevanja u roditeljstvu?
  • Roditelj koji ima razumevanja i uvažava i svoje potrebe;
  • Visoka emotivna inteligencija;
  • Vreme za sebe;
  • Podrška i pomoć partnera;
  • Podrška i pomoć ostalih članova porodice, prijatelja, i slično.
Kako da sprečite sindrom sagorevanja u roditeljstvu?

1. Tražite pomoć

Kada vidite da nešto ne možete ili ne želite da uradite sami potražite pomoć bilo da je u pitanju vaš partner, prijatelj, ili neki drugi član porodice. Ako vidite da ne možete da stignete da nešto završite, zamolite ih da vam pomognu i da vam se nađu ako je to neophodno. Ne morate sve sami. Na ovaj način ćete značajno umanjiti stres i odgovornost koju osećate.

2. Znajte da niste sami. 

Kako pokazuju istraživanja, sagorevanje u roditeljstvu je mnogo češće nego što vi to mislite. Osećaj griže savesti i krivice koju roditelji osećaju ih sprečava da svoje misli podele sa ostalima ili da potraže stručnu pomoć. Stoga, prestanite da krivite sebe za sve što ne ide po planu ili za sve što ne uspete da uradite, jer je to sasvim u redu i dešava se svima, ne samo vama.

3. Imajte razumevanja za sebe. 

Pošto je perfekcionizam jedan od glavnih uzroka sindroma sagorevanja u roditeljstvu, probajte da imate razumevanja za sebe. Niste superheroj i ne morate i ne možete sve da stignete, da razumete, i da svaki put odreagujete na pravi način. Ako počnete ovako da razmišljate, verovatnoća od sagorevanja u roditeljstvu će se dosta smanjiti.

4. Postavite granice i pravila. 

Roditelju mogu da smanje šansu za sagorevanje u roditeljstvu ako postave jasne granice i pravila u kući. To ne mora da znači da trenirate strogoću, već, pogotovu kada su u pitanju starija deca, možete im objasniti kako se osećate i dati im do znanja da i vama kao roditelju treba malo mira i odmora. Iznenadili biste se koliko toga deca mogu da razumeju i prihvate.

5. Potražite stručnu pomoć. 

Ako vidite da ne možete sami i da ste svakim danom sve depresivniji i anksiozniji, obratite se za stručnu pomoć i pomozite sebi. Samo srećan roditelj može da vaspita i podigne srećno dete.