Multitasking i radna memorija

Multitasking: vrlo dragocena veština u savremenom brzom svetu. Kako radi? I da li je uopšte moguže uraditi sve od jednom?
Multitasking: vrlo dragocena veština u savremenom brzom svetu. Kako radi? I da li je uopšte moguže uraditi sve od jednom?

“Utišaj taj radio, ne vidim dobro.”. Sigurno ste mnogo puta čuli, a verovatno i izgovorili, ovu rečenicu dok ste se vozili kolima manje poznatim putem ili u lošijim vremenskim uslovima. Sa druge strane, sigurno ste barem nekad na poslu jednoj osobi diktirali nešto telefonom, dok ste drugoj signalizirali rukama šta vam je potrebno i pokušavali da završite zadatak pred sobom. 

U realnosti i vožnja sa uključenim radiom i rad na više zadataka spadaju u multitasking. Zašto nam onda polazi za rukom da praktično vodimo dva razgovora od jednom, ili da vozimo i slušamo radio u uobičajenim uslovima?

Šta čini našu radnu memoriju?

Kognitivni psiholozi veruj da je naša radna memorije podeljena u 3 dela: vizuo-spacijalnu matricu, fonološku petlju i centralnog izvršioca. Fonološka petlja zadužena je za sav verbalan materijal, dok je vizuo-spacijalna matrica, kako joj ime kaže, zadužena za sve radnje koje zahtevaju da obraćamo pažnju na ono što vidimo oko sebe. Centralni izvršilac je taj koji odlučuje gde će naši kapaciteti otići.

Šta utiče na multitasking

Uvežbane radnje zahtevaju manje pažnje, pa tako i manje kapaciteta. Samim tim, više kapaciteta ostaje za druge stvari oko nas. Oni među nama koji voze, sigurno se mogu setiti kako nisu ni čuli radio dok su vozili u početku. Sva naša pažnja bila je usmerena na saobraćaj oko nas i vožnju. Vremenom i praksom vožnja postaje sve uvežbanija radnja, a mnogi njeni aspekti nam dolaze automatski. Tako počinjemo ne samo da čujemo radio, već i da pevamo uz omiljene pesme. Međutim, kada se nađemo u novom okruženju ponovo nam treba puna pažnja za vožnju, čak i više nego inače. Zato tada utišavamo radio “da bolje vidimo”, odnosno da bismo apsolutno svu raspoloživu pažnju posvetili samo vožnji.

Uz to mnogo je teže kada treba da radimo stvari koje su nam nove, a spadaju u isti domen. Na primer, ne možemo da telefoniramo i pišemo roman ili naučni rad istovremeno. Ili će osoba sa kojom razgovaramo posle nekog vremena da nas trgne i pita da li je slušamo. Ili će rečenice koje pišemo biti potpuno nepovezane i gramatički neispravne. 

Saveti

Multitasking, onakav kakvim ga zamišljamo i kakav vidimo na televiziji ne postoji. Odustanite od toga da radite dva odgovorna i značajna zadatka istovremeno. Zapravo će vam pažnja samo skakati sa jednog na drugi, bez da se dovoljno zadrži i na jednom od njih. Kao rezultat imaćete dva polovično urađena zadatka umesto jednog kvalitetnog. Dakle, prvi savet je da kada imate zadatak koji vam je vrlo bitno da bude kvalitetno urađen, posvetite punu pažnju samo njemu.

Osim toga, kada se posvetite punom pažnjom jednom zadatku primetićete da on ide brže i oduzima vam manje vremena nego kada pokušavate da multitaskujete. To je jer vaš mozak sada ne mora stalno da ulaže dodatnu energiju u preusmeravanje pažnje, već može lepo da se posveti samo jednom zadatku pred sobom.

Sledeći savet je vežba. Što više radnji uvežbate, to će vam lakše padati i zahtevaće manje pažnje. Dakle, ukoliko imate neki svakodnevni zadatak koji vam oduzima previše pažnje, praktikujte ga češće kako biste ga bolje uvežbali. 

psihoterapija, psihijatrijski lekovi i psihodijagnostika daju odgovor na pitanje kako da resim problem

Iako vrlo vrednovana veština danas, multitasking nije garancija kvaliteta rada niti radnika. Kao i u poznatoj basni sa zecom i kornjačom: nekad je bolje naizgled usporiti ali ostati fokusiran na cilj, nego biti brz ali rasejan. Procenite svoje prioritete i posvetite im se tim redosledom.