Psihologija kupovine

Kupovina: deo svakodnevnice svakoga od nas. Koliko ste se često zapitali zašto ste kupili više stvari nego što Vam treba? Ili želite manje da kupujete?
Autorski clanak, kupovina, zavisnost od kupovine,

Posvađali ste se sa ženom i to baš gadno. Izjurili ste iz kuće kako bi udahnuli svež vazduh i smirili se. Odlučujete da se prošetate i prolazite pored lokalnog supermarketa, pa odlučite da počastite sebe jednom čokoladicom. Pola sata kasnije izlazite sa punim kesama slatkiša i grickalica dok veselo žvaćete onu jednu čokoladicu po koju ste krenuli.

Verovatno ste barem jednom bili u ovakvoj, ili sličnoj situaciji. Svi mi imamo nešto što nam pruža utehu kada ga kupimo, bili to slatkiši, odeća, video igre i slično. Međutim, kako i zašto pronalazimo utehu u materijalnom? I kako to da nam se desi da krenemo po jednu stvar, a vratimo se punih ruku? I kada naša kupovina prestaje da bude samo zabava, a postaje štetna zavisnost?

 

Zašto kupujemo

 

Za početak, kupovina nam zadovoljava i najosnovnije potrebe. Ne možemo jesti ukoliko ne kupimo hranu. Samim tim mi brzo kupovinu povezujemo sa pozitivnim ishodom (kupovina=hrana=nisam gladan=otklanjanje frustracije). Uz to i najmanja zadovoljstva (kao što je čokoladica) se takođe kupuju. Na ovaj način kupovina se neizbežno vezuje uz sreću.  

Još jedan od glavnih razloga jeste marketing. Krenimo od samih reklama, koje nam često obećavaju sreću ukoliko kupimo određeni proizvod i čak se trude da određeni brend vežu uz veoma specifične osećaje. Na primer, sloboda letnjeg raspusta ili odmora, ili toplina i porodična atmosfera praznika.

Danas sve veću ulogu igraju pojedinci koji stiču slavu preko društvenih mreža. Svaki put kada otvorimo neku od društvenih mreža vidimo nasmejana i uzbuđena lica koja poziraju sa različitim proizvodima koji su im na ovaj ili onaj način ulepšali i olakšali život. 

Na kraju, svi popusti, a čak i raspored odeće, zamišljeni su da nas navedu da kupimo stvari i koje nismo planirali. Čak i kada nekako uspemo da se odupremo reklamama i influenserima, prilika da bolje prođemo za neki proizvod, makar nam on i bio nepotreban, postaje neodoljiva.

 

Kada postaje zavisnost

 

Svima nam se ponekad desi da “počastimo” sebe stvarima koje su izvan našeg uobičajenog dometa. Ili da neplanirano kupimo više stvari. Međutim, ukoliko ne možete da kontrolišete takve porive, zbog njih upadate u dugove i ni tada ne prestajete sa kupovinom, onda govorimo o bolesti zavisnosti. Kao i druge bolesti zavisnosti, i zavisnost od kupovine ima nekoliko faktora koje utiču na razvoj iste, kao što su crte ličnosti i nasledni faktor. 

Česti znaci zavisnosti:

  • stalna kupovina novih stvari koje nam nisu potrebne i ne možemo da priuštimo
  • Nedostatak kontrole nad potrošnjom sopstvenog novca
  • Gomilanje dugova kako bi se troškovi pokrili
  • Nastavak kupovine uprkos svim dugovima 

 

Kako da manje kupujem?

 

Ukoliko sumnjate da sami, ili neko Vama blizak pati od zavisnosti od kupovine potrebno je obratiti se stručnjacima u nadležnim institucijama i potencijalno preuzeti/predati kontrolu nad finansijama nekome sa strane (onda kada je to moguće).

Ukoliko to nije slučaj, a ipak želite da ređe izađete iz prodavnice uz stvari koje ste kupili, a niste želeli, prvi korak ste već napravili: informisali ste se o tome kako i zašto vam se to dešava. Sledeći korak bi bio zapitati se i da li postoje individualni faktori koji dovode do toga da češće kupite neku stvar. Da li se tako osećate samostalnije? Ili ste iz jedne od onih generacija koja je odeću nasleđivala pa ste ostali žedni novih stvari? Ili u stvarima pronalazite sigurnost i stabilnost koja vam fali u odnosima sa ljudima? Ovo su sve stvari koje možete očekivati da istražite i u toku psihoterapijskog procesa. Možda jednostavno volite da kupujete, i to je u redu. Uvek možete zamoliti prijatelja kome bolje ide samokontrola da pođe u kupovinu sa Vama.psihoterapija, psihijatrijski lekovi i psihodijagnostika daju odgovor na pitanje kako da resim problemSasvim je u redu ponekad poželeti da počastimo sebe nekom lepom ili ukusnom sitnicom. Samo ne smemo preterivati i upadati u dugove kako bi nešto posedovali. Niti treba da zamenimo neprocenjiva iskustva i međuljudske odnose stvarima. Na kraju dana, to su samo stvari.