Promene – kako se nositi sa njima ?

Promene su neizbežni deo života i mogu biti stresne ali ako ih prihvatimo na pravi način utiču na rast i razvoj naše ličnosti.

Mnogi ljudi ulažu mnogo truda pokušavajući da izbegnu promenu, ali ona će vas neizbežno sustići. Bilo da se radi o započinjanju novog posla, selidbi u drugi grad, prekidu veze ili gubitku voljene osobe. Svaki život je život promene. Doživljavamo promene u poslu i odnosima, promene u našem fizičkom i mentalnom zdravlju i nove događaje u našim lokalnim zajednicama i našem svetu. Ponekad znamo da će se promena dogoditi, dok drugi put dolazi iznenada i neočekivano. Možda je to razočarenje, a možda i divno iznenađenje.

Ako naučite da se nosite sa promenama, smanjićete rizik od anksioznosti i depresije. Ali ako ne možete da se nosite sa promenama, čak mala količina stresa može učiniti da se osećate preplavljeni životom. Možda ćete imati poteškoća da postavite i ispunite ciljeve koje imate za sebe. Sposobnost da se nosite sa promenama ponekad se naziva otpornošću. Iako vaše okruženje i geni mogu uticati na vaš nivo otpornosti, stepen izraženosti ove osobine nije uklesan u kamenu.

Praktikovanje različitih načina razmišljanja i funkcionisanja može povećati vašu sposobnost da se nosite sa promenama i pomoći vam da kreirate život koji se prilagođava novim mestima i neočekivanim događajima. Hajde da pogledamo nekoliko zdravih načina za povećanje nivoa otpornosti i suočavanje sa promenama.

Procenite svoj nivo kontrole

Ponekad je previše lako postati fiksiran za događaje nad kojima nemamo moć, ili za ljude koji možda nikada neće promeniti svoje postupke ili stav. Ali umesto da se usredsrede na okrivljavanje drugih ili pomeranje nepomičnih, otporni ljudi postavljaju pogled na ono što mogu da kontrolišu. Da biste procenili svoj nivo kontrole nad situacijom, možete se zapitati: „Za šta mogu da preuzmem odgovornost u ovoj situaciji?“ Kada tražite mogućnosti da se osnažite i radite na promeni koja je moguća, manje je verovatno da ćete se osećati zaglavljeni u teškim situacijama.

Vežbajte samopomoć nakon gubitka

Često životne tranzicije uključuju gubitke, kao što su smrt,  gubitak posla ili prekid veze. Čak i pozitivne tranzicije, poput diplomiranja ili promene posla, mogu učiniti da se osećate pomalo tužno. Tokom ovih prelaznih perioda, nemojte odgurivati tugu koju biste mogli da osetite. Priznajte gubitak i obratite pažnju na ono što ste naučili iz iskustva. Potražite podršku među prijateljima i porodicom, i razmislite o razgovoru sa savetnikom ili drugim stručnjakom za mentalno zdravlje ako smatrate da vam je potrebna dodatna podrška tokom tranzicije.

Proverite svoje misaone obrasce

U vremenima promena,  možda ćete videti sve crno ili belo, ili pretpostavljate da će se desiti najgore. Ali ako odvojite vreme da ispitate svoje misaone obrasce i procenite koliko su oni racionalni. Možda ćete pronaći malo prostora da svoje razmišljanje usmerite ka otpornosti. Ako niste sigurni kako da usporite svoj um, praktikovanje tehnika opuštanja, kao što su svesnost ili duboko disanje, može vam pomoći da osetite više kontrole nad svojim mozgom i kako ocenjujete veliku promenu.

Takođe možete generisati pozitivnije misli ako odvojite vreme da se podsetite na promene i izazove kojima ste se uspešno rešavali u prošlosti. Napravite listu načina na koje ste bili otporni u svom životu i razmislite koje osobine i akcije bi vas mogle videti kroz trenutni izazov.

Budite u sadašnjosti

Iako je važno gledati u prošlost da biste pronašli svoju snagu, ponekad se možete osećati  usmereni u budućnost u vremenima promena. Kada brinete o tome šta će vam doneti budućnost ili koje greške biste mogli da napravite, zaboravljate da budete u sadašnjosti i posmatrate šta se dešava oko vas. Da biste se vratili u sadašnjost, uskladite se sa svojim telom. Obratite pažnju na to kako reaguje na stres i svaki dan odvojite vreme da se opustite, duboko udahnite i vratite fokus u sadašnjost.

Pronađite humor u novonastalim situacijama

Pokušaj pronalaženja smešnog trenutka tokom ozbiljnije situacije može biti dobar način da se stvori lakoća koja je potrebna da se uznemirujući problem sagleda iz nove perspektive. To može pomoći i drugima da se osećaju bolje. Pionirski istraživač humora Rod A. Martin, koji je proučavao efekte različitih stilova humora, otkrio je da duhovita šala, može da poboljša raspoloženje i društvenu interakciju. Samo se pobrinite da bude inkluzivno i sa poštovanjem. Dobro pravilo je da svađa drugih ljudi nije smešna, ali vaše sopstvene borbe mogu biti izvor komičnog sadržaja.

Pronađite svoje prioritete

Najotporniji ljudi vide promene kao priliku, a ne kao čudovište kojeg se plaše. Tranzicije u životu vam omogućavaju da razmislite o tome gde leže vaši prioriteti. Kako zaista želite da provedete svoje vreme na zemlji? Šta vam je zaista važno? Gde vidite sebe kako gubite vreme i energiju? Sa jasnim osećanjem svojih ciljeva i vrednosti, otkrićete da vaš um i telo mogu biti mnogo otporniji kada su u pitanju promene koje mogu biti stresne.psihoterapija, psihijatrijski lekovi i psihodijagnostika daju odgovor na pitanje kako da resim problemNajbitnije je, da davanje prioriteta svom zdravlju u životnim tranzicijama znači da se ne plašite da tražite pomoć kada vam je potrebna. Ljudi su po prirodi društvena bića, tako da niste stvoreni da izdržite svaki iznenadni događaj u životu bez podrške drugih. Razgovarajte sa porodicom i prijateljima koji doživljavaju slične promene ili razmislite o pronalaženju grupe za podršku u vašoj zajednici. Pitajte svog lekara o tome kako da date prioritet svom zdravlju tokom promene. Nemojte se plašiti da razgovarate sa savetnikom ili drugim stručnjakom za mentalno zdravlje o izgradnji otpornosti. Ne možete izbeći promene, ali živite otpornim životom. Možete prihvatiti tranziciju i videti izazove kao prilike za napredovanje i rast razvoj vaše ličnosti.